U diplomskom radu se istražuje fiskalni položaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj. Analiziraju se fiskalni kapaciteti i fiskalne potrebe lokalnih jedinica kroz analizu njihovih proračuna. Cilj rada je potvrditi hipotezu da neodgovarajuća razina aktivnog financijskog izravnanja, te posljedično velika ovisnost o državnim transferima, čini fiskalni položaj lokalnih jedinica u Hrvatskoj nepovoljnim, a lokalni sustav financiranja neodrživim. Kako bi se potvrdila ili odbacila hipoteza, u teorijskom dijelu rada najprije su objašnjeni pojmovi fiskalnog kapaciteta i potreba, fiskalnih nejednakosti i izravnanja te fiskalnog suvereniteta i fiskalne decentralizacije. Nakon analize fiskalnog položaja lokalne razine vlasti u zemljama Europske unije, istražen je i kritički ocijenjen položaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj. Istražen je zakonodavni okvir vezano za njihov ustroj i financiranje te analizirana struktura lokalnih proračuna. U dijelovima u kojima složenost potrebnih analiza prelazi mogućnosti ovoga rada, dio zaključaka donijet je na temelju rezultata dosadašnjih istraživanja. Istraživanjem je dokazano da fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj najviše ovisi o prihodima od poreza i državnim pomoćima na koje lokalne jedinice ne mogu utjecati. Najmanje sredstava lokalne jedinice ostvaruju od vlastitih prihoda. Slijedom navedenog, prihvaćena je istraživačka hipoteza. Zaključak rada je da je za određivanje fiskalnog položaja lokalnih jedinica u Hrvatskoj nužno izmjeriti njihov fiskalni kapacitet koji treba biti baza za dodjelu lokalnih ovlasti i državnih pomoći. Pri tome je zadatak države omogućiti fiskalnu autonomiju lokalnih jedinica i poticati njihov porezni napor u cilju prikupljanja što više vlastitih prihoda.