Naslov Vrednovanje efikasnosti i efektivnosti visokoobrazovnih institucija ekonomskog usmjerenja u funkciji povećanja njihove kvalitete
Naslov (engleski) Evaluation of efficiency and effectiveness of higher education institutions for quality enhancement
Autor Andrea Arbula Blecich
Mentor Mira Dimitrić (mentor)
Član povjerenstva Davor Vašiček (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mira Dimitrić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Lorena Mošnja-Škare (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2015-12-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Računovodstvo
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 330 - Ekonomija. Ekonomska znanost 378 - Visokoškolsko obrazovanje. Sveučilišta. Akademski studij
Sažetak Ispred visokoobrazovnih institucija, kako svijeta, tako i Europske unije stavljaju se sve veći
zahtjevi po pitanju kvalitete kojima Republika Hrvatska, kao članica EU također mora
udovoljiti. Iako se kvaliteta stavlja na središnje mjesto, ona je sa znanstvenog aspekta na
području Hrvatske i zemalja u regiji nedovoljno istražena. U ovoj doktorskoj disertaciji
kvaliteta je istražena vrednovanjem efikasnosti i efektivnosti kao njezine dvije temeljne
odrednice, a istraživanje je provedeno putem dva postavljena modela, empirijskog za
određivanje efikasnosti i teorijskog za određivanje efektivnosti.
U doktorskoj disertaciji empirijskim modelom vrednuje se relativna efikasnost
visokoobrazovnih institucija ekonomskog usmjerenja. Rezultatima modela dobio se uvid u
rezultate relativne efikasnosti promatranih institucija po specifičnim područjima njihova
djelovanja te bitne čimbenike koji na nju djeluju. Subjekti vrednovanja su 31 javna i privatna
visokoobrazovna institucija ekonomskog usmjerenja (fakulteti, odjeli sveučilišta, odjeli
veleučilišta i visoke škole) s područja Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Temeljem
spoznaja dobivenih iz analize moći će se djelovati na izvore neefikasnosti svake pojedine
institucije, kao što će se moći utvrditi i čimbenici bitni za pripadnost pojedinom klasteru
formiranom temeljem ostvarenih rezultata relativne efikasnosti.
Analiza je provedena u tri međusobno povezane faze. U prvoj fazi su postavljena i testirana
četiri modela za koja se analizom omeđivanja podataka utvrdio rezultat relativne efikasnosti
visokoobrazovnih institucija ekonomskog usmjerenja. Tri modela vrednuju relativnu efikasnost
promatranih institucija kroz tri temeljna područja njihova djelovanja (nastavna, znanstvena i
međunarodna djelatnost), a četvrti model vrednuje relativnu efikasnost ukupnog poslovanja.
Utvrđeni su izvori neefikasnosti za svaki pojedini model i predložene smjernice za potencijalna
poboljšanja kojima bi se isti otklonili. Nakon prve faze provedena je druga faza u kojoj su
klaster analizom, temeljem rezultata relativne efikasnosti svakog pojedinog područja,
visokoobrazovne institucije podijeljene u dvije skupine, odnosno klastere. Nakon druge faze
pristupilo se trećoj fazi u kojoj su univarijantnom binarnom logističkom regresijom
identificirani ključni čimbenici pripadnosti pojedinom klasteru te su temeljem istih utvrđene
vjerojatnosti prelaska u povoljniji klaster. Na ovaj način postavljen model pruža odmak od
standardnih modela jer omogućuje sveobuhvatan i generalan uvid u identificiranje čimbenika
bitnih za pripadnost određenom klasteru formiranom temeljem rezultata relativne efikasnosti
svakog područja djelovanja visokoobrazovnih institucija.
Pored empirijskog modela postavljen je i teorijski okvir za vrednovanje efektivnosti
visokoobrazovnih institucija. Efektivnost institucije predstavlja proces kojim institucija definira
koliko uspješno je ostvarila zadanu misiju. Pritom je ispravno definiranje misije kao i samih
ishoda koje je potrebno ostvariti ključno za ostvarivanje više razine efektivnosti. Ukoliko se
koncept institucionalne efektivnosti primijeni na primjeru visokoobrazovnih institucija, važno
je prije svega utvrditi što je bitno, definirati ishode, pratiti ih i koristiti rezultate za ostvarivanje
efektivnijeg poslovanja. S obzirom da je nužan preduvjet ostvarivanja efektivnosti ostvarivanje
efikasnosti iz razdoblja u razdoblje, pri definiranju ciljeva i provođenju radnji za njihovo
ostvarenje treba u obzir uzeti rezultate relativne efikasnosti dobivene empirijskim modelom
vrednovanja, kao i prijedloge za njezino poboljšanje.
Iako su modeli konstruirani i primijenjeni konkretno na visokoobrazovnim institucijama
ekonomskog usmjerenja, uz određene modifikacije, mogli bi se primijeniti i na
visokoobrazovnim institucijama drugih usmjerenja, kako u Hrvatskoj, tako i šire.
Sažetak (engleski) The higher education institutions in the European Union are facing more and more challenging
demands regarding quality achievement. Croatia, as a EU member state, must comply to this
demands. Although quality is crucial for higher education institutions, it is not sufficiently
studied in Croatia and countries of the region, from a scientific point of view. In this doctoral
thesis, quality of higher education is studied through the evaluation of its two basic principles:
efficiency and effectiveness. The research is carried out with two models: empirical to assess
the efficiency and theoretical to assess the effectiveness.
The empirical model evaluates the relative efficiency of higher education institutions of
economic orientation. The model results offered an overview about the relative efficiency of
the observed institutions according to their areas of activities and factors affecting it. The
subjects of evaluation are 31 public and private higher education institutions of economic
affiliation (faculties, university departments, departments of polytechnics and private colleges)
from Croatia, Slovenia and Bosnia and Herzegovina. Based on the obtained results it will be
possible to influence the sources of inefficiency in each of the observed institution. Also, from
results of relative efficiency, it will be possible to identify the factors that determine the position
of the institutions in the cluster.
The analysis was carried out through three phases. In the first phase, four models are tested
using data envelopment analysis. The results of the first phase are relative efficiency scores for
higher education institutions of economic orientation. In the first phase, three models evaluate
the relative efficiency of the observed institutions within three main areas of their activities
(teaching, research and international activity), while the fourth model evaluates the relative
efficiency of the overall business. Sources of inefficiency are identified for each model and
guidelines for the potential improvement are suggested. In the second phase, cluster analysis
was used. Based on the results of relative efficiency for each area of activity, higher education
institutions are divided into two clusters. In the third phase, univariate binary logistic regression
was used to determine the key association factors of a particular cluster. Based on these factors,
the probability of transition to a more favorable cluster was defined. Unlike standard models,
the empirical model gives different points of view as it offers both, a comprehensive and a
general insight into identifying the essential factors for positioning inside a specific cluster. The
clusters are based on results of relative efficiency for different areas of activities of the observed
higher education institutions.
In addition to the empirical model, a theoretical framework for evaluating the effectiveness of
higher education institutions was presented. The effectiveness of an institution is the process of
determining how successfully the institution was in achieving its mission. To achieve a higher
level of effectiveness, it is important to properly define the mission and the outcomes. If the
concept of institutional effectiveness is applied on higher education institutions, it is important
to decide what is important, to define the outcomes, to monitor them and to use the results to
achieve a more effective activity. Given that the prerequisite for achieving effectiveness is
having an efficient activity over an observed period, the results of relative efficiency should be
taken into account when defining the objectives and the actions for its achievement.
Although the empirical and the theoretical model are designed and applied specifically to higher
education institutions of economic orientation, with certain modifications, they could be applied
to higher education institutions of different orientation, both in Croatia and in other countries.
Ključne riječi
efikasnost
efektivnost
kvaliteta
visokoobrazovne institucije ekonomskog usmjerenja
troškovno računovodstvo u javnome sektoru
Ključne riječi (engleski)
efficiency
effectiveness
quality
higher education institutions of economic orientation
cost accounting in public sector
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:192:946474
Studijski program Naziv: Ekonomija i poslovna ekonomija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje ekonomija (dr.sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-02-21 10:51:43