Iako novija znanost, bihevioralna ekonomija već dugo proučava način na koji ljudi donose odluke. Naravno, pritom uzima u obzir kognitivne preferanse, emocionalno ponašanje i reakcije, kao i različite socijalne norme. Značajnu ulogu pri proučavanju i za samo razumijevanje bihevioralne ekonomije imali su Adam Smith, John Maynard Keynes, Daniel Kahneman i mnogi drugi. Njihovi radovi pokazali su u kojoj mjeri kognitivna preferansa, pristranost, kao što je gubitnička averzija, i sam efekt sidrenja, utiču na ekonomske odluke. Dok se tradicionalni ekonomski modeli baziraju na racionalno ponašanje, bihevioralna ekonomija se tome suprotstavlja i pokazuje da odluke pojedinca često odstupaju od spomenute racionalnosti. Naime, to je prvenstveno zbog različitih načina za saznanje i postizanje naučnog rješenja ili otkrića kroz proces pokušaja i pogrešaka, koristeći pritom i nagađanja i opovrgavanja. Proučavajući bihevioralnu ekonomiju pruža se savršen uvid kako pojedinac, a i cjelokupno društvo reagira i procjenjuje rizike. Jedan od najpoznatijih takvih primjera je i teorija izgleda, koja govori kako ljudi procjenjuju i reagiraju na dobitke i gubitke. Prema navedenoj teoriji, ljudi će prije biti spremni izbjeći bilo kakav gubitak, nego ostvariti dobitak. Navedi primjer zasigurno utiče na ponašanje pojedinaca u rizičnim situacijama, te je bitan za razumijevanje mnogih ekonomskih odluka, kao i investiranja i potrošnje. U ovom završnom radu sistematizirat će se glavne odrednice i značajke bihevioralne ekonomije kao i njezin napredak i uloga u povijesti. Kroz povijesni pregled promotrit će se kako je bihevioralna ekonomija uspjela doći do zaključaka i razloga početaka nekih od najvećih svjetskih kriza. Sagleda li se ljudsko ponašanje, njihove želje, a ne samo državno blagostanje, primjećuju se da bez ljudi i njihovog zadovoljstva, ne može biti ni napretka i blagostanja u državi, a ovaj aspekt može biti primijenjen i u pogledu na ekonomski sustav. No, razjasnit će se zašto bihevioralna ekonomija ima toliku ulogu u procijeni rizika. Shodno s tim istražit će se zašto tijekom ekonomske krize, kognitivne pristranosti poput efekta stada, heuristike dostupnosti i gubitničke averzije postaju posebno izražene. Efekt stada može dovesti do masovnog povlačenja sredstava s tržišta ili naglog pada potrošnje jer ljudi slijede ponašanje drugih umjesto da donose samostalne, racionalne odluke. Heuristika dostupnosti uzrokuje da ljudi precjenjuju vjerojatnost nedavnih ili upečatljivih događaja, što može dodatno pojačati paniku i nesigurnost. Gubitnička averzija, koja podrazumijeva intenzivniju emocionalnu reakciju na gubitke nego na dobitke iste veličine, može voditi do pretjerane opreznosti i smanjenja investicija, čime se dodatno usporava gospodarski oporavak. Krizne situacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju ekonomiji iz nekoliko razloga. Prvo, one često dovode do naglog pada gospodarske aktivnosti, smanjenja proizvodnje i potrošnje, te rast nezaposlenosti. Tijekom kriza, financijski sustavi postaju nestabilni, što može dovesti do bankrota tvrtki i banaka, dodatno pogoršavajući ekonomsku situaciju. Drugo, krize povećavaju nesigurnost i smanjuju povjerenje investitora i potrošača, što dodatno usporava gospodarski oporavak. Istražuje se zašto su pristupi bihevioralne ekonomije od velike važnosti za cijeli ekonomski sustav, ali i na samu državu kao i socijalne norme i društvenu toleranciju. Bihevioralna ekonomija pruža važne alate za razumijevanje i upravljanje kriznim situacijama. Prepoznavanjem kognitivnih pristranosti, korištenjem nudging strategija, povećanjem financijske otpornosti, poboljšanjem komunikacije i podržavanjem inovacija, moguće je smanjiti negativne posljedice kriza i ubrzati gospodarski oporavak. Integracija ovih bihevioralnih uvida u ekonomske politike može pomoći u izgradnji otpornijih i stabilnijih ekonomija.