Ovaj rad istražuje utjecaj rusko-ukrajinskog rata na cijene plina te kako je ovaj geopolitički sukob oblikovao energetski sektor i ekonomiju Europske unije. U suvremenom društvu, energenti imaju ključnu ulogu u svakodnevnim procesima. Neophodni su za industriju jer se pomoću njih vrši proizvodnja i omogućuje se pružanje usluga, funkcioniranje strojeva i infrastrukture. Nadalje, važni su zbog utjecaja na društveni napredak- unutar domova poboljšavaju kvalitetu života time što omogućuju grijanje, hlađenje i napajanje električnih uređaja, te pružanje javnih usluga poput zdravstva i obrazovanja. Jedan od glavnih izvora energije u Europskoj uniji je plin. Uvelike se koristi u industriji te za proizvodnju električne energije i topline. Iako u Europi postoje izvori prirodnog plina, ti su izvori nedovoljni za zadovoljenje potreba svih korisnika, pa se potražnja uglavnom zadovoljava trgovinom sa zemljama koje u posjedu imaju velike rezerve istog, ponajviše s Rusijom. Nestašica energenata može dovesti do slabljenja gospodarskog rasta zato što time može doći do smanjenja ili čak potpunog obustavljanja proizvodnje, smanjenja zapošljavanja, povećanja troškova pa i do prestanka poslovanja. To se i dogodilo, kada je početkom 2022. godine Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine. Reakcije i posljedice na države Europe i Europske unije bile su raznovrsne. Kako bi se smanjila ovisnost o prirodnom plinu koji dolazi iz Rusije, Europska je unija uvela niz politika i mjera koje su služile da se priguše negativne posljedice na gospodarstvo i ekonomiju. Razmatrajući utjecaje ovih faktora, u radu će se analizirati posljedice sukoba te reakcije Europske unije na ublažavanje krize i osiguravanje stabilnosti opskrbe plinom.