U prosincu 2019. godine započela je pandemija COVID- 19 uzrokovana virusom SARS- CoV- 2, prvotno proglašena u Kini, a koja se zatim prelila na ostatak svijeta. Restriktivne mjere u cilju ograničavanja širenja pandemije dovele su do gospodarskih posljedica u zemljama diljem svijeta. Od samog početka epidemije provode se intenzivne mjere u svrhu ublažavanja posljedica pandemije na gospodarstva u cijelome svijetu, a koja se u 2021. godini počinju vraćati u život. Intenzivno pokretanje gospodarstva, potpomognuto mjerama vlada, dovelo je do pojačane potrošnje energije, prvenstveno plina čija je potrošnja u drugom kvartalu 2021. godine porasla za 25%, što je najveći porast od 1985. godine. Obzirom da se zemlje Europske unije u proizvodnji električne energije u velikoj mjeri oslanjaju na plin, te se na taj način promjena cijena plina prelijeva i na promjene cijena električne energije, došlo je do značajnog rasta cijena obaju vrsta energije. Ruska invazija na Ukrajinu, započeta u veljači 2022. godine, dodatno utječe na već uzdrmana tržišta energije. Kao odgovor na istu, Europska unija, NATO te Sjedinjene Američke Države uvode široku lepezu sankcija protiv Rusije, na koju ona odgovara ograničavanjem, pa čak i prekidom isporuke plina. Navedene okolnosti dovode do sve većih bojazni od nestašice te sve višim cijenama energije, zbog čega se sve više ulažu napori kako bi se potražnja za energijom smanjila, osigurala opskrba i niže cijene te potaknula zamjena ruskog plina zalihama iz drugih izvora, odnosno kako bi se ojačala energetska otpornost i autonomija država. Pritisci proizvođačkih troškova prenose se na potrošačke cijene te dovode do sveopćeg rasta cijena i inflacije koja zahvaća sve komponente gospodarstva. Slabljenje učinaka ponovnog otvaranja nakon pandemije, uz višu inflaciju, rast kamatnih stopa te pad razine pouzdanja i očekivanja od strane potrošača i poduzeća, ograničavaju osobnu i kapitalnu potrošnju u četvrtom tromjesečju 2022. godine te nepovoljno utječu na gospodarsku aktivnost. Energetska kriza koja proizlazi iz smanjenja dostupnosti ili povećanja cijena energije ima ozbiljan negativan utjecaj na gospodarstvo i životni standard. U isto vrijeme, inflacija, odnosno rast općih razina cijena smanjuje kupovnu moć građana te remeti stabilnost gospodarstva. U tom kontekstu, fiskalna politika ima važnu ulogu u suočavanju s energetskom krizom i inflacijom. Kroz primjenu odgovarajućih mjera, poput poticanja energetske učinkovitosti, ulaganja u obnovljive izvore energije, poticanja istraživanja i razvoja novih tehnologija te diversifikaciju izvora energije, vlade mogu smanjiti ovisnost o uvoznoj energiji, osigurati stabilnost cijena i održavati gospodarski rast. Pravilna usklađenost fiskalne politike s ciljevima energetske sigurnosti i stabilnosti cijena može imati pozitivan učinak na ekonomsku dobrobit i životni standard građana. U takvim tržišnim uvjetima, glavni je cilj osiguranje energetske stabilnosti, smanjenje ovisnosti o uvoznoj energiji, poboljšanje energetske učinkovitosti te održavanje stabilnosti cijena i potrošnje, pri čemu je potrebno voditi računa o usklađenosti fiskalne politike s ostalim ekonomskim politikama (u prvom redu s monetarnom politikom) u svrhu postizanja održivog i uravnoteženog razvoja. Ovaj rad analizira primjenu fiskalne politike Republike Hrvatske u suočavanju s energetskom krizom i rastućom inflacijom te ispituje na koji način fiskalna politika Republike Hrvatske doprinosi stabilizaciji ekonomije i gospodarstva u uvjetima energetske krize i rastuće inflacije. Također se analizira i mogućnost fiskalne politike na neutralizaciju ozbiljnih negativnih tržišnih utjecaja, kao i buduća otpornost i održivog fiskalnog sustava Republike Hrvatske.