Predmet ovog diplomskog rada je analitički pristup računovodstvenom vrednovanju kriptovaluta. Kriptovalute se definiraju kao virtualne valute koje se ne može proizvesti na vlastitu ruku i ne može se kopirati, između ostalog slična im je intencija poput fiat novca koji se danas najviše koristi. Kriptovalute su proizvedene u ograničenoj količini, a funkcioniraju tako da se s jedne elektroničke adrese pošalje na drugu, bez sudjelovanja posrednika. Jedna od ključnih prednosti kriptovaluta jest što su informacije, to jest podaci decentralizirani, odnosno ne čuva ih centralizirana institucija. Trenutno najveća kriptovaluta prema tržišnoj kapitulaciji jest Bitcoin. U radu se obrađuje proces inicijalne ponude kriptovalute u kojem se analiziraju glavne prednosti i nedostaci inicijalne ponude kriptovalute. Isto tako pobliže objašnjavaju se tipovi tokena kriptovaluta i životni ciklus kriptovalute. Rad detaljno razjašnjava vrednovanje kriptovaluta prema Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja. Prema međunarodnim standardima opće prihvaćeno je mišljenje da vrednovanje i knjiženje transakcija kriptovaluta treba evidentirati kao nematerijalna imovina ili zalihe u određenim okolnostima. Treba napomenuti da su kriptovalute kompleksne, stoga nastaju različita stajališta koja se zalažu da bi se kriptovalute mogle provoditi prema drugim standardima. Istovremeno se opisuje oporezivanje kriptovaluta neizravnim ili izravnim putem. Pojašnjava se trebaju li se kriptovalute neizravno oporezivati putem poreza na dodanu vrijednost. Na kraju rada prikazano je izravno oporezivanje kriptovaluta kroz kapitalne dobitke od prodaje kriptovaluta i oporezivanje primitaka nastalog rudarenjem (mining) kriptovaluta.