Naslov Potencijal izdvajanja i geološkog skladištenja ugljikovog dioksida u Hrvatskoj
Naslov (engleski) The potential for carbon capture and storage in Croatia
Autor Robert Fabek
Mentor Nela Vlahinić Lenz (mentor)
Član povjerenstva Saša Žiković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Nela Vlahinić Lenz (član povjerenstva)
Član povjerenstva Mira Dimitrić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2023-06-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija
Sažetak Transformacija globalnog gospodarstva s ciljem postizanja neto nultih emisija stakleničkih
plinova do sredine stoljeća postala je primarni cilj velikog broja zemalja u svijetu.
Izuzev moguće supstitucije fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora, jedan od načina za
smanjenje emisija ugljikovog dioksida je njegovo izdvajanje i geološko skladištenje.
Republika Hrvatska ima značajan potencijal skladištenja CO2 u iscrpljenim ležištima nafte i
plina, te u okviru projekata za povećanje iscrpka nafte i plina na poljima u poodmakloj fazi
iskorištavanja. Najveći potencijal podzemnog skladištenja CO2 čine regionalni vodonosnici, no
za analizu utiskivanja CO2 u vodonosnik dostupno je daleko manje podataka nego za dobro
istražena naftna, plinsko-kondenzatna i plinska polja.
Gotovo polovina instaliranih CCS kapaciteta nalazi se u SAD-u koja je predvodnik u razvoju i
primjeni CCS tehnologije. Samo tijekom 2022. godine u SAD-u su zabilježena 34 nova
projekta, a ukupni kapaciteti CCS projekata iznose oko 103 milijuna tCO2/god. Velika
Britanija, Australija i Kanada su slijedeće po broju CCS projekata, a od europskih država tu su
još i Norveška i Nizozemska koje bilježe sve veći broj projekata u razvoju.
U Hrvatskoj se CO2 utiskuje u geološke strukture na naftnim poljima Ivanić i Žutica sjever i to
prvenstveno kao tercijarna metoda povećanja iscrpka nafte iz ležišta. Projekat utiskivanja CO2
na poljima Ivanić i Žutica sjever započeo je 2014. godine te je 2020. godine proširen i na naftno
polje Žutica jug s ukupnim kapacitetom utiskivanja CO2 od 1,2 milijuna m3/dan.
Ukupni kapacitet naftnih i plinskih polja u područjima Savske i Dravske depresije, za koje je
ocijenjeno da su pogodna za skladištenje CO2, procijenjen je na oko 144 milijuna tona CO2.
Duboki slani vodonosnici, s obzirom na njihovu mogućnost upijanja CO2, čine najveći
potencijal podzemnog skladištenja CO2. Ukupni procijenjeni kapacitet dubokih slanih
vodonosnika za geološko skladištenje CO2 procijenjen je na oko 2,6 milijardi tona CO2, pri
čemu su oni najvećeg kapaciteta smješteni u području sjeverne i centralne Hrvatske.
Potencijalni sektori, kada je u pitanju primjena geološkog skladištenja CO2, su sektori
transformacije energije i industrija, koji zajedno sudjeluju u ukupnim emisijama s oko 40%,
odnosno emitiraju oko 9 milijuna tona CO2 godišnje.
Promatramo li kao potencijalne izvore CO2 samo one emitere koji imaju godišnju emisiju CO2
veću od 10.000 tona, njihova ukupna godišnja emisija CO2 iznosi oko 6,9 milijuna tona. Iz
navedenog proizlazi da bi kapacitet naftnih i plinskih polja analiziranih u ovoj studiji bio
dovoljan za skladištenje ugljikovog dioksida iz promatranih postrojenja u trajanju od 20 godina.
Ukoliko bi se CO2 trajno zbrinjavao u duboke slane vodonosnike, tada je taj kapacitet daleko
veći i omogućio bi zbrinjavanje ugljikovog dioksida iz analiziranih postrojenja u vremenskom
periodu od gotovo 400 godina.
Sažetak (engleski) The transformation of the global economy with the goal of achieving net zero greenhouse gas
emissions by the middle of the century has become the primary goal of a large number of
countries in the world.
Except for the possible substitution of fossil fuels with energy from renewable sources, one of
the ways to reduce carbon dioxide emissions is capture and geological storage of CO2.
The Republic of Croatia has significant CO2 storage potential in depleted oil and gas
reservoirs, and within the framework of enhanced oil/gas recovery projects. Regional aquifers
have the greatest potential for underground CO2 storage, but far less data is available for the
analysis of CO2 injection into the aquifer than for explored oil, gas-condensate and gas fields.
Almost half of the installed CCS capacities are located in the USA, which is the leader in the
development and application of CCS technology. In 2022, 34 new projects were recorded in
the USA, and the total capacities of CCS projects amounted to about 103 million tCO2/year.
Great Britain, Australia and Canada are next in terms of the number of CCS projects, and
among the European countries there are also Norway and the Netherlands, which record an
increasing number of projects under development.
In Croatia, CO2 is injected into geological structures at the Ivanić and Žutica North oil fields,
primarily as a tertiary method of increasing oil extraction from the reservoir. The CO2
injection project on the Ivanić and Žutica North fields began in 2014 and was extended to the
Žutica South oil field in 2020 with a total CO2 injection capacity of 1.2 million m3/day.
The total capacity of oil and gas fields in the areas of the Sava and Drava depressions, which
have been assessed as suitable for CO2 storage, is estimated at around 144 million tons of
CO2.
Deep saline aquifers, given their ability to absorb CO2, represent the greatest potential for
underground CO2 storage. The total estimated capacity of deep saline aquifers for the
geological storage of CO2 is estimated at about 2.6 billion tons of CO2, with the largest
capacity located in the area of northern and central Croatia.
Potential sectors, when it comes to the application of geological CO2 storage, are the energy
transformation and industry sectors, which together participate in total emissions with about 9
million tons of CO2 per year.
If we consider as potential sources of CO2 only those emitters that have an annual CO2
emission of more than 10,000 tons, their total annual CO2 emission amounts to about 6.9
million tons. It follows from the above that the capacity of the oil and gas fields analyzed in
this study would be sufficient for the storage of carbon dioxide from the observed facilities
for 20 years. If CO2 would be geologically stored in deep saline aquifers, then this capacity is
much greater and would enable the disposal of carbon dioxide from the analyzed plants in a
time period of almost 400 years.
Ključne riječi
ugljikov dioksid
geološko
skladištenje
izdvajanje CO2
CCS
Ključne riječi (engleski)
carbon dioxide
geological
storage
extraction of CO2
CCS
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:192:884974
Studijski program Naziv: Ekonomija energetskog sektora-MBA Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: specijalistički Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a specijalist/specijalistica ekonomije energetskog sektora
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-07-10 11:17:27