Suvremeni društveno-ekonomski razvoj dovodi do promjena u strukturi ljudskog kapitala, ali i do afirmacije ljudskog kapitala u ključan čimbenik gospodarskog rasta. Tržište rada predstavlja izuzetno važnu kariku cjelokupnog gospodarstva pojedine zemlje te kretanja na tržištu radne snage mogu imati značajan utjecaj na gospodarstvo u cjelini. Pritom različiti čimbenici utječu na tržište rada, a među njima se ističu i demografske promjene. Naime, demografske promjene su veliki izazov s kojim se suočavaju radnici, umirovljenici, poslodavci i vlade. Kada se razmatra utjecaj demografskih promjena na tržište rada u 21. stoljeću, korisno je kao prvi korak usredotočiti se na dvije specifične promjene: starenje stanovništva i potencijalni pad stanovništva. Ovaj rad analizira utjecaj demografskih promjena na zaposlenost u Republici Hrvatskoj kroz višegodišnje razdoblje čime se dolazi do zaključka da Hrvatska ima vrlo nepovoljne demografske trendove kroz desetljeća, a značajne odrednice razvoja stanovništva Hrvatske ni u posljednje vrijeme ne pokazuju značajniji napredak. Visoke stope nezaposlenosti (pri čemu posebice zabrinjavaju visoke stope nezaposlenosti mladih i dugotrajna nezaposlenost), niska stopa aktivnosti, niska stopa zaposlenosti, visoki troškovi radne snage, niska produktivnost radne snage, rigidne plaće te veliki javni sektor obilježja su hrvatskog tržišta rada.