Tržište rada jedno je od najsloženijih tržišta na kojem susretom ponude i potražnje ljudskog rada dolazi do kvalitetne procjene stanja nacionalnog gospodarstva. Kretanje na tržištu rada uvelike ovisi o ekonomskim krizama koje dovode do značajnih promjena makroekonomskih varijabli, među kojima su najvažnija kretanja zaposlenosti, BDP-a, investicija, potrošnje i inflacije. Kroz ovaj rad objašnjava se utjecaj kriza na tržište rada Republike Hrvatske i Europske unije. Neravnoteža tržišta rada Republike Hrvatske posljedica je velikih kriza 2008. i 2020. godine koje su u kratkom vremenu zahvatile državu i uzrokovale brojne neprilike. Ekonomska kriza 2008. godine i pandemija COVID-19 2020. godine dovele su do značajnog pada zaposlenosti. U Hrvatskoj se gotovo sve dobne skupine nalaze u području visoke nezaposlenosti koja je viša od prosjeka članica Europske unije. Također dobna skupina koja bilježi najveću nezaposlenost su mladi. Ostale makroekonomske varijable koje su zabilježile velike promjene u kretanjima tijekom kriza su pad BDP-a, investicija i potrošnje te rast inflacije. Sama perspektiva Republike Hrvatske nije najsvjetlija budući da je hrvatsko tržište rada nefleksibilno i sporo se prilagođava nastalim promjenama.