prikaz prve stranice dokumenta STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA
  Preuzmi
PDF 145.09 KB
Ostalo - Ostalo
STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA
Zbornik Veleučilišta u Rijeci, 10 (2022), 1; 265-278. https://doi.org/10.31784/zvr.10.1.15
Bodul, Dejan; Tomljanović, Marko; Jakovac, Pavle

Citirajte ovaj rad

Bodul, D., Tomljanović, M. i Jakovac, P. (2022). STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, 10. (1), 265-278. doi: 10.31784/zvr.10.1.15

Bodul, Dejan, et al. "STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA." Zbornik Veleučilišta u Rijeci, vol. 10, br. 1, 2022, str. 265-278. https://doi.org/10.31784/zvr.10.1.15

Bodul, Dejan, Marko Tomljanović i Pavle Jakovac. "STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA." Zbornik Veleučilišta u Rijeci 10, br. 1 (2022): 265-278. https://doi.org/10.31784/zvr.10.1.15

Bodul, D., Tomljanović, M. i Jakovac, P. (2022) 'STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA', Zbornik Veleučilišta u Rijeci, 10(1), str. 265-278. doi: 10.31784/zvr.10.1.15

Bodul D, Tomljanović M, Jakovac P. STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA. Zbornik Veleučilišta u Rijeci [Internet]. 20.05.2022. [pristupljeno 21.04.2024.];10(1):265-278. doi: 10.31784/zvr.10.1.15

D. Bodul, M. Tomljanović i P. Jakovac, "STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA", Zbornik Veleučilišta u Rijeci, vol. 10, br. 1, str. 265-278, Svibanj 2022. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:875214. [Citirano: 21.04.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:875214
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)STEČAJNA REGULATIVA KAO INTERVENCIONISTIČKA MJERA EKONOMSKE POLITIKE – HRVATSKA ISKUSTVA
Naslov (engleski)BANKRUPTCY REGULATION AS AN INTERVENTIONIST MESURE OF ECONOMIC POLICY: CROATIAN EXPERIENCES
AutorDejan Bodul
AutorMarko Tomljanović
AutorPavle Jakovac
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Sažetak (hrvatski)
U ekonomskoj doktrini prevladava stajalište da ulogu nacionalne države u ekonomiji treba svesti na osiguravanje odgovarajućeg institucionalnog okvira i političke stabilnosti za nesmetano odvijanje tržišne utakmice. U tom smislu se i većina političkih smjerova u svijetu zalaže za liberalno-tržišnu ekonomiju. Rijetke su one koje se usuđuju u svoj program staviti ekonomski intervencionizam, tj. predvidjeti značajniju ulogu države u ekonomiji. Ipak, svjedoci smo da se posljednjih godina u politički rječnik, ali i ekonomsku praksu mnogih država članica EU vraćaju neki prognani koncepti kao što je intervencionizam. Štoviše, tijekom zadnjeg desetljeća nekoliko zapadnoeuropskih država je interveniralo kako bi očuvalo „nacionalnost“ svog financijskog sektora ili vodećih trgovačkih društava. Navedeni slučajevi ne predstavljaju izolirane epizode već su izraz dubljih, suštinskih preispitivanja liberalnog gesla „minimalna država - maksimalno tržište“. Cilj ovog rada je analizirati nekoliko najeklatantnijih primjera ekonomskog intervencionizma kroz stečajnu regulativu u Republici Hrvatskoj, osvrnuti se na argumente koje je iznijela Vlada za kršenje liberalnih postulata te u konačnici iznijeti stajalište i reakcije autora na ovu pojavu.
Sažetak (engleski)
The prevailing view in the mainstream economic theory is that the role of the government should be in ensuring an appropriate institutional framework and political stability for the smooth running of the (free) market economy. In this sense, most political directions in the world are in favor of a free market economy. Rare are those who dare to put economic interventionism in their program, i.e., to anticipate a more significant role of the state in the economy. Nevertheless, we have witnessed that in recent years some exiled concepts such as interventionism have returned to the political vocabulary, but also to the economic practice of many EU Member States. Furthermore, over the last decade several Western European countries have intervened to preserve the “nationality” of their financial sector or leading companies. These cases do not represent isolated episodes, but are an expression of deeper, essential re-examinations of the liberal motto “minimum state - maximum market”. The aim of this paper is to analyse some of the most glaring examples of economic interventionism through bankruptcy regulations in Croatia, to look at the arguments put forward by the Government for violating liberal postulates and to present the views and reactions regarding this phenomenon.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Jezikengleski
Vrsta publikacijeOstalo - Ostalo
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - međunarodna recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaZbornik Veleučilišta u Rijeci
Brojčani podacivol. 10, br. 1, str. 265-278
p-ISSN1848-1299
e-ISSN1849-1723
DOIhttps://doi.org/10.31784/zvr.10.1.15
URN:NBNurn:nbn:hr:192:875214
Datum objave publikacije2022-05-20
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/277787
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-07-20 14:37:21