Pitanje racionalnosti prvenstveno osoba proteže se kroz povijest njime su se ponajprije bavili brojni filozofi. Racionalnost se razmatra i u ekonomskim teorijama. Klasični i neoklasični ekonomisti su racionalnost pojedinca razmatrali na način da su svakog pojedinca sveli pod model homoekonomikusa zamišljenog savršeno racionalnog čovjeka. Takav čovjek ima neke nadljudske sposobnosti te upotreba njega kao zamjene za sve ljude racionalnost gleda kao konstantu i pojednostavljuje teoriju tako da uklanja jednu varijablu. Teorije poput Simonove teorije ograničene racionalnosti i nekih Kahnemanovih radova racionalnost gledaju na drugi način i iz druge perspektive. Oni su prepoznali kako racionalnost stvarnih ljudi nije uvijek savršena te da će oni nekada činiti stvari koje nisu u skladu sa njihovim ciljevima to jest ponašat će se neracionalno. Takve teorije preispituju teoriju ograničene korisnosti kojim se vode klasični ekonomisti. Simonova teorija ograničene racionalnosti prepoznaje ograničenja i kao alternativu pristupu maksimizacije korisnosti nudi pristup zadovoljavanja odnosno žrtvovanja dijela korisnosti te kao alat za lakše donošenje odluka nudi proceduralnu racionalnost. U ovom radu služeći se alatima koje nam nudi teorija igara i teorija odlučivanja nastojat će se utvrditi ponašaju li se ljudi uvijek racionalno u graničnim slučajevima. Granični slučajevi preuzeti su iz dobro poznatih dilema odnosno paradoksa te su za potrebe ovog istraživanja modificirani kako bi bili bolje prilagođeni ispitanicima. Kroz situacije postavljene oko zatvorenikove dileme St. Petersburške igre odnosno paradoksa, Allaisovih lutrija, Problema Linde i kockareve pogreške. U anketi će se ispitanicima ponuditi odgovori i ne temelju njihovih odgovora će se procijeniti njihova racionalnost u toj situaciji. Osim teorijskog uvoda u problem racionalnosti zajedno sa izloženom dijelovima teorije ograničene racionalnosti za svaku korištenu dilemu sažeta je razrada problematike. Za svaku dilemu ili paradoks objašnjene su unesene izmjene i razlog za iste. U četvrtom poglavlju prezentirana su pitanja i odgovori koji su ispitanici dobili te su uz uvid u demografiju uzorka analizirani rezultati. Cilj analize rezultata bio je pokazati da li je ishod za koji se ispitanik odlučio bio racionalan ili neracionalan.