prikaz prve stranice dokumenta Fiskalna uloga PDV-a
Rad nije dostupan
završni rad
Fiskalna uloga PDV-a
2021. urn:nbn:hr:192:876246
Beg, Tomislav
Sveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet

Citirajte ovaj rad

Beg, T. (2021). Fiskalna uloga PDV-a (Završni rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:876246

Beg, Tomislav. "Fiskalna uloga PDV-a." Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:876246

Beg, Tomislav. "Fiskalna uloga PDV-a." Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:876246

Beg, T. (2021). 'Fiskalna uloga PDV-a', Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, citirano: 05.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:876246

Beg T. Fiskalna uloga PDV-a [Završni rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet; 2021 [pristupljeno 05.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:876246

T. Beg, "Fiskalna uloga PDV-a", Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:876246

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:192:876246
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFiskalna uloga PDV-a
Naslov (engleski)The fiscal role of VAT
AutorTomislav Beg
MentorHelena Blažić (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet
Rijeka
Datum i država obrane2021-09-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Sažetak
U ovom završnom radu pažnja je usmjerena na PDV i njegovu fiskalnu ulogu. Na početku rada objašnjen je sam pojam i značenje poreza na dodanu vrijednost, njegova definicija, način obračunavanja te njegove karakteristike. Nakon obrade samog pojma poreza na dodanu vrijednost, „fokus“ se premješta na analizu stopa PDV-a u poreznoj strukturi Republike Hrvatske. Promatra se njegov udio u BDP-u te se dolazi do zaključka da je od 2011. godine do 2019. godine bio konstantno u porastu, da bi zatim... Više u posljednje dvije godine bilježio pad uzrokovan krizom korona virusa. Također, izračunavao se i udio PDV-a u ukupnim poreznim prihodima sa i bez uključenih doprinosa u proračunima opće i središnje države. U idućem dijelu završnog rada uspoređuju se udjeli direktnih i indirektnih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje s prosjekom zemalja članica Europske Unije. Što se indirektnih poreza tiče, istraživanjem se dolazi do zaključka da Republika Hrvatska ima znatno veći udio indirektnih poreza u usporedbi s članicama Europske Unije, dok je kod direktnih poreza situacija obrnuta, tj. Republika Hrvatska ima znatno niži udio direktnih poreza u odnosu na članice Europske Unije. Kod doprinosa za socijalno osiguranje situacija između Republike Hrvatske i Europske Unije vrlo je slična, odnosno, odstupanja su gotovo minimalna. Osim udjela direktnih i indirektnih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje u usporedbu se stavljaju još i udio poreza na potrošnju unutar BDP-a, udio PDV-a unutar BDP-a te PDV u Republici Hrvatskoj sa zemljama članicama Europske Unije. Što se usporedbe kod udjela poreza na potrošnju unutar BDP-a između Republike Hrvatske i prosjeka zemalja članica Europske Unije tiče, tu Hrvatska osjetno prednjači. Također, Republika Hrvatska nalazi se u samom vrhu i kod usporedbe standardne stope PDV-a s ostalim zemljama članicama Europske Unije. U završnoj fazi rada pažnja je usmjerena na analizu utjecaja koronavirus krize na kretanje PDV-a gdje se istraživanjem stiže do zaključka da je vidljiv negativan utjecaj koronavirus krize na gotovo sve grane državne strukture pa je tako, između ostalog, uzrokovao i pad PDV-a u Republici Hrvatskoj koji se najviše odražava u travnju i svibnju protekle, 2020. godine. Također, tu još uspoređujemo već spomenuti utjecaj koronavirus krize u Republici Hrvatskoj sa zemljama članicama Europske Unije te dolazimo do zaključka kako i ostatak Europske Unije nije ništa manje pošteđen negativnih posljedica uzrokovanih krizom usred pandemije. Cjelokupno istraživanje u svrhu pisanja završnog rada provedeno je prikupljanjem, analiziranjem i izračunavanjem relativno ažurnih, novih podataka s različitih službenih internetskih stranica. Na temelju tih statističkih podataka provedeni su mnogi izračuni uz pomoć kojih je izveden velik broj zaključaka i opažanja te je uočeno mnoštvo informacija i predviđanja o kretanju stopa PDV-a unutar Republike Hrvatske i zemalja članica Europske Unije kao i mnogi drugi podaci o već spomenutoj temi. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:192:876246
Studijski programNaziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i bankarstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje, Financije
Smjer: Financije i računovodstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (bacc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-12-24 09:22:46
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.