U prosincu 2019. godine svijet se suočio s pandemijom bolesti COVID-19. Države su počele uvoditi epidemiološke mjere koje su ograničavale socijalne kontakte i kretanja ljudi, a sve s ciljem sprječavanja širenja zaraze bolesti COVID-19. Pandemija je prouzrokovala ne samo zdravstveni, već i ekonomski šok, a glavnu riječ u otklanjanju negativnih učinaka na ekonomiju dobile su centralne banke. Centralne banke zadužene su za provođenje monetarne politike i u tome se služe instrumentima monetarne politike poput: operacija na otvorenom tržištu, stope obvezne rezerve, stalno raspoloživih mogućnosti, politike eskontne stope, kupnje i/ili prodaje deviza itd. Prikladan je oblik monetarne politike, kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, ekspanzivna monetarna politika. Hrvatska narodna banka je centralna banka Republike Hrvatske i tijekom pandemije je svoje djelovanje usmjerila na tri bitna segmenta: očuvanje cjenovne stabilnosti, osiguravanje kunske i devizne likvidnosti te stabilnost financijskog sustava. Neizvjesnost zbog pandemije probudila je kod potrošača i određenu razinu straha te je negativno utjecala na sklonost trošenju. Također, međunarodna je trgovina najviše nastradala zbog brojnih ograničenja i kašnjenja u lancima opskrbe. Sve navedeno se negativno odrazilo i na kretanje BDP-a, a gotovo su sve države na kraju 2020. godine zabilježile pad gospodarskih aktivnosti. Unatoč svim izazovima i preprekama, centralne su banke zahvaljujući uspješnom provođenju monetarne politike osigurale gospodarski oporavak koji se očekuje tijekom 2021. godine, ali i narednih godina.