Naslov Učinkovitost gradova Republike Hrvatske prema normama ISO 37120, ISO 37122 i dimenzijama pametnih gradova
Naslov (engleski) A study of the efficiency of cities in the Republic of Croatia in accordance with ISO 37120 and ISO 37122 stndards and the dimensions of smart cities
Autor Ana Babić
Mentor Dubravka Jurlina Alibegović (mentor)
Član povjerenstva Danijela Sokolić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Sabina Hodžić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Nada Denona Bogović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2021-11-02, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 71 - Prostorno planiranje. Regionalno, urbano i ruralno planiranje. Krajobrazi, parkovi, vrtovi 004 - Računalna znanost i tehnologija. Računalstvo. Obrada podataka
Sažetak angiranje gradova postalo je središnji instrument za procjenu atraktivnosti urbanih regija kojim se gradovi ocjenjuju i rangiraju prema različitim ekonomskim, društvenim i ekološkim karakteristikama.
Kao temelj za izradu modela za procjenu učinkovitosti pametnih gradova Republike Hrvatske u kontekstu pametnih urbanih cjelina u doktorskom je radu korišteno 38 pokazatelja opisanih u normi ISO 37120 - pokazatelji za gradske usluge i kvalitetu života, normi ISO 37122 - održivi gradovi i zajednice, pokazatelji za pametne gradove te dodatni pokazatelji koji su raspoređeni u šest dimenzija pametnog grada, a to su: pametna ekonomija, pametno upravljanje, pametni građani, pametno okruženje, pametno življenje i pametna mobilnost (Giffinger i suradnici, 2007).
U kreiranju modela za procjenu učinkovitosti pametnih hrvatskih gradova provedene su tri separatne analize. U prvome se dijelu rangira 127 hrvatskih gradova prema 38 pokazatelja navedenih normi, prema šest dimenzija pametnog grada, primjenom metodologije jednakih pondera, a rezultat je indeks pametnih hrvatskih gradova koji je konstruiran kao prosjek svih pokazatelja pojedine dimenzije i koji predstavlja temelj za rangiranje pametnih hrvatskih gradova. Ova je metodologija omogućila učinkovitu usporedbu između svih dimenzija i svih gradova, što dokazuje da je primjenjiva za sve gradove u zemlji bez obzira na veličinu.
U drugome dijelu provodi se analiza učinkovitosti, odnosno rangiranje gradova pomoću analize omeđivanja podataka (AOMP) u kojoj određivanje pondera proizlazi iz samih podataka, odnosno identificiraju se i kvantificiraju čimbenici relativne učinkovitosti 127 hrvatskih gradova kako bi se otkrili i otklonili izvori neučinkovitosti u gradovima koji su ocijenjeni relativno neučinkovitima, prema uzornim gradovima. Ulaze su predstavljali indeksi šest dimenzija pametnih gradova, a izlaz predstavlja indeks razvijenosti svakog grada.
U trećemu dijelu, kako bi se utvrdila stabilnost ranga, pristupilo se usporednoj analizi rezultata ranga navedenih dviju metodologija te je utvrđeno da su najbolje rangirani gradovi Dubrovnik, Rijeka, Pazin, Split, Korčula, a najlošije gradovi Kutina, Glina, Komiža, Bakar, Petrinja i Skradin.
U posljednjem dijelu disertacije uslijedila je interpretacija i grafička vizualizacija rezultata putem programa za poslovnu inteligenciju.
Sažetak (engleski) City ranking has become a central instrument for assessing the attractiveness of urban regions by which cities are assessed and ranked according to different economic, social and environmental characteristics. As a basis for developing a model for assessing the effectiveness of smart cities in the Republic of Croatia in the context of smart urban units, in this doctoral thesis 38 indicators were used described in the norm ISO 37120 - indicators for urban services and quality of life, norm ISO 37122 - sustainable cities and communities, indicators for smart cities and additional indicators that are distributed in six dimensions of a smart city, namely: smart economy, smart governance, smart citizens, smart environment, smart living and smart mobility (Giffinger et al., 2007).
In creating a model for assessing the efficiency of smart Croatian cities, three separate analyzes were conducted. In the first part, 127 Croatian cities are ranked according to 38 indicators of the stated norms according to six dimensions of the smart city, using the methodology of equal weights, and the result is the index of smart Croatian cities which is constructed as an average of all indicators of each dimension, and which represents the basis for ranking smart Croatian cities. This methodology has enabled an effective comparison between all dimensions and all cities, proving that it is applicable to all cities in the country regardless of their size.
In the second part, an efficiency analysis is performed, ie ranking of cities using Data Envelopment Analysis (DEA) in which weighting is derived from the data themselves, ie the factors of relative efficiency of 127 Croatian cities are identified and quantified in order to identify and eliminate sources of inefficiency in cities that are marked as relatively inefficient, according to exemplary cities. The inputs were represented by indices of six dimensions of smart cities, and the output is represented by the development index of each city.
In the third part, in order to determine the stability of the rank, a comparative analysis of the rank results of the two methodologies was performed and it was determined that the best ranked cities are Dubrovnik, Rijeka, Pazin, Split, Korcula, and the worst ranked cities are Kutina, Glina, Komiza, Bakar, Petrinja and Skradin.
The last part of the dissertation was followed by the interpretation and graphical visualization of the results through a business intelligence software.
Ključne riječi
pametni grad
rangiranje
učinkovitost
analiza omeđivanja podataka (AOMP)
metoda jednakog ponderiranja
Ključne riječi (engleski)
smart city
ranking
efficiency
Data Envelopment Analysis (DEA)
the equal weighting method
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:192:584901
Datum promocije 2021
Studijski program Naziv: Ekonomija i poslovna ekonomija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje ekonomija (dr.sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-12-08 18:39:12