U ovom radu su prezentirane teorijske odrednice kriptovaluta kao i osobitosti tržišta kriptovaluta. Na primjerima je prezentirano ostvarivanje zarada na tržištu kriptovaluta. Početak Bitcoina označava ujedno i početak šire primjene koncepta kriptovalute. Iako Bitcoin nije prva kriptovaluta, svakako je najpopularnija i najpoznatija. Blockchain tehnologija na kojoj su kriptovalute temeljene našla je mnoge koristi u praksi. Osnova funkcioniranja svakog blockchain sustava je mehanizam postizanja konsenzusa koji vidi mnoge napretke pogotovo na području troškova održavanja. Naime proof of work sustav zahtijeva potrošnju velike količine električne energije ali i angažiranje značajne računalne opreme, dok proof of stake sustav nastoji te troškove umanjiti. Kod kriptovaluta naglasak je stavljen na decentralizaciju, a kako bi se ona postigla, mreža mora biti održavana od više sudionika. U svrhu toga ovisno o mehanizmu konsenzusa svaka mreža nagrađuje one koji ju održavaju. Te nagrade omogućavaju sudionicima stjecanje značajnih prinosa ali moraju preuzeti i znatne rizike koji su često povezani sa nepredvidivim i brzim kretanjima na tržištu. Sa svojim velikim padovima i rastom vrijednosti na tržištu, kriptovalute se nameću kao atraktivno alternativno ulaganje za one koji su skloniji riziku. Osim tržišnih rizika takva vrsta ulaganja nosi sa sobom i regulatorne rizike odnosno mogućnost da regulacija značajno oteža ili zabrani korištenje kriptovaluta ili učini ulaganje u njih neprofitabilnim nametanjem poreza. S tim u vezi još uvijek ne postoji razrađen regulatorni okvir koji se odnosi na kriptovalute u Republici Hrvatskoj, međutim to bi se u skoroj budućnosti moglo promijeniti. U ovom su radu prezentirane direktive EU na koje se oslanja postojeća i buduća regulacija kriptovaluta te je predstavljen postojeći porezni tretman rudarenja i trgovanja kriptovalutama u Republici Hrvatskoj.