Ovaj rad bavi se istraživanjem društveno odgovornog razvoja otoka. Otoci se zbog svoje izoliranosti susreću sa smanjenom mogućnošću opskrbe osnovnim resursima za funkcioniranje zajednice. U cilju ostvarivanja dugoročnog ekonomskog razvoja uz istovremeno poboljšanje kvalitete života i očuvanje okoliša neophodno je uvođenje suvremenih koncepata održivog razvoja. Europski otoci već godinama isprobavaju razne oblike održivosti. Jačanje svijesti stanovnika i posjetitelja dovodi do veće uključenosti svih društvenih skupina što je neophodno u ostvarivanju tog cilja. Održivi razvoj prikazan je kroz primjere danskog otoka Samsø, grčkog otoka Krete, španjolskog otoka El Hierro i hrvatskih otoka Brača i Krka. Otok Samsø prvi je otok u svijetu koji je postao energetski neovisan. Postigao je to izgradnjom termoelektrana na biomasu. Otok Kreta poznata je turistička destinacija. Cilj joj je preobrazba u 100 % zeleni otok s čistom energijom. To želi postići uštedom energije u sektorima povezanim s turizmom. Otok El Hierro najmanji je otok Kanara te je ujedno i prirodni rezervat pod zaštitom UNESCO-a. Otok se u potpunosti oslanja na obnovljive izvore energije. Projekt elektroenergetskog sustava, koji je kombinacija vjetroelektrane i hidroelektrane, pušten je u rad 2014. i omogućio je energetsku neovisnost. Otok Brač popularna je turistička destinacija, plaža Zlatni rat simbol je Brača i jedno od najposjećenijih mjesta na području Splitsko-dalmatinske županije. Nastojanja da se poboljša život otočana i zaustavi iseljavanje započinju još 60-ih godina prošlog stoljeća. Osnovni preduvjet za to bili su spajanje na električnu i vodovodnu mrežu te izgradnja asfaltirane ceste. To je dovelo do poboljšanja svih aspekata života na otoku. Otok Brač želi kroz povećanje energetske učinkovitosti i instaliranje obnovljivih izvora energije do 2030. godine postati energetski neovisan. Otok Krk je, uz susjedni Cres, najveći otok na Jadranu. Dobra prometna povezanost i blaga klima bile su dobar temelj za razvoj turizma. Otok Krk prvi se je u Hrvatskoj priključio inicijativi Pametni otoci kako bi se uz ostale europske otoke zalagao za razvoj održivih izvora energije, smanjenje negativnih utjecaja turizma i klimatskih promjena. U radu je analizirana implementacija zbrinjavanja otpada, korištenje obnovljivih izvora energije i elektromobilnost. Sustav odvojenog prikupljanja otpada na otoku Krku uveden je 2005. godine na temelju studije „Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja otpada – otok Krk“ . U početku je postavljeno 1500 zelenih otoka kojima su bile kante za papir, plastiku, staklo, biootpad i miješani komunalni otpad. Sustav se kontinuirano poboljšava, 2014. godine uveden je sustav „od vrata do vrata“. U 2020. godini udio odvojeno prikupljenog otpada bio je 57,9 % što je vrlo blizu nacionalnog cilja da se do 2022. godine odvojeno prikupi 60 % mase proizvedenog komunalnog otpada. Iako otok Krk ima dobru energetsku povezanost s kopnom i razvijenu energetsku infrastrukturu, cilj mu je okrenuti se proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Najviše pažnje usmjereno je na fotonaponske elektrane, ali su razmatrane i mogućnosti korištenja energije vjetra i biogenog otpadnog materijala. Sve tri mogućnosti imaju dobar potencijal i ulaganje u iste bilo bi isplativo. Elektromobilnost je jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu. Uz financiranje Fonda za zaštitu okoliša na otoku Krku je 2016. godine u funkciju stavljeno 11 elektropunionica. Iste je godine nabavljeno i 10 električnih vozila za potrebe JLS i komunalnog poduzeća. Sustav za iznajmljivanje e-bicikli s 8 punionica u funkciju je stavljen 2020. godine. Sustav unaprjeđuje turističku ponudu jer su električna vozila tražena od posjetitelja. U radu je naglasak stavljen na smanjenje emisije stakleničkih plinova i energetsku neovisnost. Osim proizvodnje energije iz obnovljivih izvora istraživanje je usmjereno i na mjere uštede energije. U kreiranje razvojne politike jedinice lokalne samouprave moraju uključiti i lokalnu zajednicu jer ona ima veliku ulogu u postizanju zadanih ciljeva. Politika na državnoj i lokalnoj razini kroz povoljne modele financiranja, razne poticaje i edukacije mora pronaći način da stimulira stanovništvo, ali i vanjske investitore, da se aktivno uključe. Održivi razvoj moguće je postići samo upornošću i suradnjom svih uključenih strana.