U radu pod nazivom Monetarna politika HNB-a i utjecaj krize analizira se prvenstveno utjecaj krize na monetarnu politiku u Hrvatskoj te utjecaj mjera i instrumenata monetarne politike na ublažavanje posljedica financijske krize. Objašnjeni su ciljevi i strategija provođenja monetarne politike te kako oni utječu na tečajni režim. Osnovni cilj monetarne politike je održavanje stabilnosti cijena, a strategija provođenja monetarne politike vezana je uz krajnje, intermedijarne i operativne ciljeve. Donositelj i provoditelj monetarne politike, odnosno monetarne vlasti su središnje banke jedne države, a u Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka. Hrvatska Narodna Banka je središnja banka Republike Hrvatske sa središtem u Zagrebu. U obavljanju svojih poslova samostalna je, neovisna i odgovorna Hrvatskom saboru. Odgovorna je za održavanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj i podupiranje gospodarske politike Republike Hrvatske. Također, u radu su objašnjeni instrumenti i mjere monetarne politike koju ona provodi i na koji način ih provodi. Instrumenti monetarne politike su operacije na otvorenom tržištu, obvezna pričuva, stalno raspoložive mogućnosti i ostale mjere i instrumenti. U nastavku rada proučava se kriza koje je 2007. godine najprije zahvatila američko tržište nekretnina, godinu dana kasnije poprimila je globalne razmjere., a 2009. godine stigla u Hrvatsku. Analiziraju se glavni uvjeti za nastanak krize hipotekarnih kredita i mehanizmi ostvarenja iste te utjecaj te krize nakon što se pojavila u Hrvatskoj. Kriza se razvila zbog strukturnih preduvjeta u američkom gospodarstvu, a do financijske krize koja je zahvatila cijeli svijet došlo je zbog raspada tržišta drugorazrednih hipoteka. Dolaskom krize u Hrvatsku, došlo je do usporavanja gospodarske aktivnosti te pada BDP-a i zaposlenosti. Tako je došlo do razvoja sedam godina duge recesije i negativnih posljedica na gospodarstvo. Također važna komponenta ovog rada je uočavanje reakcija monetarne politike u Republici Hrvatskoj u sprečavanju krize. Hrvatska narodna banka ukidanjem granične obvezne pričuve potaknula je poslovne banke na inozemno zaduživanje radi pribavljanja devizne likvidnosti, te takvim i ostalim mjerama monetarne politike imala značajnu ulogu u ublažavanju posljedica krize, što je u radu i objašnjeno. Osim korištenja obvezne pričuve, HNB je tijekom krize održavala stabilnost cijena putem minimalno potrebnih deviznih potraživanja. Na kraju je objašnjeno kako je financijska kriza dotaknula bankarski sektor u Hrvatskoj tijekom krize. Najveće promjene u bankarskom sektoru dogodile su se 2000. godine zbog privatizacije, sanacije i okrupnjavanja u tom razdoblju. Kriza u Hrvatskoj nije znatno promijenila broj banaka s obzirom na situaciju prije i poslije krize, a sustav je ostao stabilan i visokokapitaliziran. Nakon analize utjecaja, koji je bio izrazito poguban za razvitak i zaposlenost u Hrvatskoj, možemo zaključiti da reakcije makroekonomske politike u vremenima krize nisu bile dovoljno dobre niti pravodobne. To je vidljivo iz analize koja pokazuje da Hrvatska stagnira na području gospodarskog razvoja i da je bez rješenja za poboljšanje životnog standarda.