Motivaciju mikro i malih poduzeća za doniranje udruga socijalne i humanitarne djelatnosti možemo definirati kao kombinaciju čimbenika psihološkog karaktera, želje za pomaganjem i empatije te osobnih stavova i uvjerenja, ali i poslovnog karaktera u vidu stjecanja određenih koristi za poduzeće, izgradnje imidža i smanjenje poreza koji kod većine vlasnika djeluju sinergijski na odluku o davanju donacije navedenim udrugama. Cilj ovog rada bio je kvalitativnom metodom putem dubinskog intervjua istražiti utjecaje pod kojima se vlasnici mikro i malih poduzeća odlučuju na davanje donacija specifičnim vrstama udruga kao što su one humanitarne i socijalne djelatnosti. Rezultati provedenih intervjua upućuju da razina motivacije kod vlasnika navedenih poduzeća u većini ovisi o njihovom emocionalnom stanju te stavovima i uvjerenjima koje imaju prema društvenim problemima, udrugama i institucijama koje se bave društvenim pitanjima. Poslovno uvjetovani motivacijski čimbenici prema rezultatima ovog istraživanja pokazali su se kao neutralan faktor koji kod većine ispitanika nema utjecaj na njihovu razinu motivacije za doniranjem spomenutih udruga. Iz navedenog je bitno napomenuti važnost izgradnje boljih odnosa između udruga i mikro i malih poduzetnika budući da se povjerenje i stav prema udrugama pokazao kao važan faktor u motivaciji vlasnika spomenutih poslovnih subjekata. Uz to, iznimno je bitno da udruge pružaju više informacija o završnom utjecaju dobivenih donacija te da decentraliziraju procese prikupljanja donacija kako bi poduzetnici stekli dojam o utjecaju koji njihove donacije imaju na štićenike koji su u krajnjem pogledu i najčešći razlog zbog kojeg mikro i mali poduzetnici doniraju udruge socijalnog i humanitarnog područja djelovanja.