S obzirom na dramatične promjene u globalnoj ekonomiji koje su posljedica pandemije COVID-19 te s tim u vezi veliki rast intervencionizma i uloge države, ovaj rad želi utvrditi relevantnost neoliberalne paradigme promatrane kroz ekonomske slobode te naznačiti mogući razvoj neoliberalizma u aktualnom recesijskom i post-recesijskom razdoblju. Analiza je pokazala da ekonomske slobode u zadnjih 26. godina rastu na globalnoj razini te da taj period karakterizira prelazak globalne ekonomije iz većinski neslobodne u umjereno slobodnu kategoriju. Povratak keynesijanske intervencije u financijskoj krizi 2008. godine te nastup trgovinskih tenzija globalnih sila imalo je utjecaj na smanjenje ekonomskih sloboda u relativno kratkom roku, no ti događaji nisu narušili porast ekonomskih sloboda jer je do početka 2020. godine svjetsko gospodarstvo postalo najslobodnije u zadnjih 26. godina mjerenja. Najslobodnije regije svijeta po broju umjereno slobodnih i većinski slobodnih zemalja su Europa i regija Sjeverne i Južne Amerike. U svim regijama svijeta osim u regiji Sjeverne i Južne Amerike bilježi se pomak u vidu ekonomskih sloboda, najveći u Europi i regiji Subsaharske Afrike. Gospodarski najjače države svijeta se većinski nalaze iznad globalnog prosjeka ekonomskih sloboda te spadaju u kategorije umjereno i većinski slobodnih zemalja. Najveće pomake u ekonomskim slobodama bilježe bivše komunističke zemlje te je također utvrđeno da ekonomske slobode imaju pozitivan utjecaj na standard života. Ekonometrijska analiza pokazala je da će marginalni porast ekonomskih sloboda dovesti do rasta standarda života u prosjeku za 1.13% za zemlje OECD-a. Ipak, situacija se značajno mijenja izbijanjem globalne pandemije početkom 2020. godine pa zadnji dio rada daje pregled intervencionističkih mjera poduzetih u izabranim zemljama i Republici Hrvatskoj s ciljem razumijevanja što se može dogoditi s ekonomskim slobodama u sljedećem razdoblju.