Proračun središnje i lokalne države glavni je plansko financijski instrument za financiranje politički strukturirane javne potrošnje. Njegova struktura na prihodnoj i rashodnoj strani jasno pokazuje kako nacionalna i lokalna vlada postavlja svoje prioritete te kako oblikuje i namjerava provoditi svoje politike i odluke. Proračun kojim se nastoji eliminirati postojeća rodna nejednakost zove se rodno osjetljivi proračun, odnosno rodni proračun. Budući da su proračunom numerički prikazani ukupni javni prihodi i rashodi koji rezultiraju proračunskim suficitom ili deficitom, na proračun se gleda kao na rodno neutralan instrument. Ipak, zbog različito društveno i prirodno oblikovanih uloga žena i muškaraca, potrebe muškaraca i žena se razlikuju pa odluke koje se donose u sklopu proračunskog procesa mogu imati značajno različit utjecaj na muškarce i žene. Stoga se u radu naglašava da vlada i ostali akteri vlasti pri sastavljanju, donošenju i izvršavanju proračuna, uz ostalo, trebaju na temelju dostupnih informacija analizirati i njegov utjecaj na žensko i muško stanovništvo, uvesti modifikacije koje će rezultirati većom rodnom jednakošću te izvještavati o istom. U navedenom kontekstu, u radu se kvalitativno analizira relevantni zakonski okvir kao pretpostavka kreiranja rodno ravnopravne proračunske politike u uvjetima decentraliziranih javnih financija, metodološki okvir za unificirano planiranje proračunskih prihoda i rashoda, sustav i primjerenost proračunskih klasifikacija praćenju izvršavanja proračuna s aspekta rodne ravnopravnosti, sustav i obilježja financijskog i proračunskog izvještavanja također s aspekta rodne ravnopravnosti.