Klimatske promjene su čimbenik koji je uvijek imao velik utjecaj na čovjeka i njegove djelatnosti. Najveći utjecaj klimatskih promjena ogleda se u sektorima šumarstva, zdravstva, poljoprivrede, hidrologije i sl. Ekstremni vremenski uvjeti u velikoj mjeri utječu na okoliš, zdravlje ljudi te i na našu svakodnevicu. Problemi, koji su nastali povećanjem koncentracija stakleničkih plinova dugo su vremena zanemarivani i neprepoznati. Iako se klimatskim promjenama u prošlosti nije davala velika pažnja, danas se vidi velik napredak u smislu razvoja politika koja se zalažu za rješavanje problema klimatskih promjena. Najveći utjecaj na klimu u prošlo vrijeme imali su prirodni čimbenici, no u novije vrijeme najveću odgovornost za ekstremne uvjete snosi čovjek. Početak globalnog zagrijavanja povezuje se s razvojem industrije te čovjekovim utjecajem kroz prekomjernu uporabu fosilnih goriva. Postavlja se pitanje da li se može utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova, može li se smanjiti uporaba fosilnih goriva, možemo li ta fosilna goriva zamijeniti obnovljivim izvorima. Poljoprivreda je jedan od navedenih sektora na koji klimatske promjene ostavljaju odlučujući učinak. Posljedice koje klimatske promjene ostavljaju za sobom uključuju i velike troškove te razvijanje različitih strateških okvira kako bi se sankcionirale te posljedice. Postoje dva načina prema kojima sektor poljoprivrede može reagirati na utjecaje klimatskih promjena, a to su procesi prilagodbe i proces ublažavanja. Proces ublažavanja označava smanjenje učinaka emisija stakleničkih plinova, dok je proces prilagodbe način razvijanja otpora prema negativnim utjecajima klimatskih promjena i smanjenje istih na najmanju moguću razinu.