Tema diplomskog rada je utjecaj izbjegličke krize na njemačku ekonomiju te osvrt na hrvatsku emigraciju nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju u srpnju 2013. godine. Njemačka ekonomija s godinama se suočava s manjkom radne snage zbog čega sama migrantska kriza ima velik značaj na daljnje funkcioniranje njemačke ekonomije. Njemačka, s preko 82 milijuna stanovnika četvrta je po veličini ekonomija i industrijsko središte. Više od 60 posto radne snage radi u malim i srednjim poduzećima, a najveća potražnja za radnom snagom je u sektorima proizvodnje, trgovine na veliko i malo te u industriji održavanja i popravka motornih vozila. Republika Hrvatska s druge strane bilježi pad stope nezaposlenosti u kontinuitetu od 2013. godine, međutim, vidljiv je veliki odljev stanovnika u susjedne zemlje u potrazi za boljim životom, u Njemačku, Sloveniju, Austriju, te unatrag par godina i Irsku. Europski statistički ured navodi projekcije populacije za njemačko stanovništvo, te projicira pad ukupnog broja stanovništva nakon 2031. godine. Njemačka ekonomija, izuzetno je ovisna o strancima, te već godinama radi na politici otvorenih granica. Jedan od razloga je snažna i visoko razvijena ekonomija, manjak radne snage u sektorima zdravstva, socijalne skrbi i graditeljstva, dok je sljedeći važan razlog pad stope nataliteta.