Zdravstveni problemi s kojima se populacija sve češće susreće, razlog su sve većeg broja pristupnika zdravom životu koji osim aktivne svakodnevnice uključuje i konzumaciju zdravije prehrane. Pod utjecajem takve potražnje, raste i ponuda organskih proizvoda pa tako i organske hrane. Pritom, organska hrana podrazumijeva hranu uzgojenu bez sintetskih pesticida, umjetnog gnojiva, GMO dodataka, bioinženjeringa ili ionizirajućeg zračenja. U ovom radu razmatrana su brojna istraživanja potaknuta spomenutim trendom. Na osnovu prikupljenih podataka iz anketnog upitnika kojem je pristupio 61 ispitanik s područja Republike Hrvatske, analizirani su podatci o spremnosti naa kupnju organske hrane obzirom na stavove i profil potrošača. Anketni upitnik kojem su ispitanici pristupali prikazan je u digitalnom obliku i distribuiran je putem društvenih mreža i email adrese. Postavljeno je pet hipoteza, od kojih se prva i treća odnose na stavove, a preostale tri na profil potrošača. Nakon analize prikupljenih rezultata utvrđeno je kako se prihvaćaju prva i treća hipoteza što ukazuje na zaključak da ljudi koji kupuju/konzumiraju organsku hranu čine to jer smatraju da je ona zdravija i ukusnija od konvencionalne. Analizom pitanja i odgovora koji su se odnosili na profil potrošača, utvrđeno je kako su kupci organske hrane uglavnom fizički aktivne osobe ili osobe koje se bave sportom, kao i da su ti ljudi uglavnom roditelji odnosno da imaju djecu. Povezivanjem procjene ekološke osviještenosti ispitanika koju su određivali sami ispitanici i činjenice kupuju li ispitanici organsku hranu ili ne, utvrđeno je kako ekološka osviještenost ima veze s kupnjom organske hrane odnosno potvrđena je druga hipoteza da ljudi koji su ekološki osviješteni češće kupuju organsku hranu u odnosu na one koji se ne smatraju ekološki osviještenima. Nakon utvrđenog stanja, zaključeno je kako je potrebno provođenje još istraživanja na ovoj i sličnim temama, kako bi se u budućnosti tržište moglo u što većoj mjeri prilagoditi očekivanjima potrošača.