U radu se istražuju i utvrđuju uzroci, čimbenici i utjecaji poreznih oaza te njihove implikacije na svjetsko gospodarstvo. Porezne oaze i njihove karaktersitike su analizirane i stavljene u kontekst suvremenog gospodarstva. Također, obradile su se metode korištenja poreznih rajeva te sami korisnici ovakvog oblika izbjegavanja plaćanja poreza. Iako je logično zaključiti da velike, multinacionalne kompanije upotrebljavaju porezne oaze kao način, praksu za evaziju poreza, njima se koriste i pojedinci koji razumiju fiskalni sustav. Nadalje, opisuje se porezna utaja i razlike u odnosu na izbjegavanje plaćanja poreza. Postoje razne vrste poreznih oaza, kao što su porezni rajevi bez poreza, porezni rajevi s niskim porezima te posebni porezni rajevi stoga rad uključuje popis poreznih oaza u svijetu. U radu se govori i o ekonomskim učincima poreznih oaza koji mogu biti pozitivni i negativni. Zbog spomenutih negativnih učinaka u radu se obratila pažnja na praksu OECD-a i EU u okviru problematike poreznih oaza, odnosno poreznih utočišta. Donešen je niz mjera i instrumenata od strane Europske Komisije i OECD-a kako bi se smanjila štetna porezna konkurencija koja je posljedica transfera novca i neplaćanja poreza preko poreznih oaza. Zbog porezne utaje dolazi do sive ekonomije, a nerijetko, to je slučaj u svijetu, ali i u Republici Hrvatskoj. Naša država nije porezna oaza, ali kao članica EU ima harmonizirane zakone koji su usmjereni protiv štetnih učinaka poreznih oaza. , Zaključno, korištenjem poreznih oaza, multinacionalne tvrtke i pojedinci imaju opću stopu poreza na dobit od 1-3%. Porezne oaze raštrkane su po cijelom svijetu i omogućuju ogroman poticaj multinacionalnim kompanijama za ostvarivanjem znatno većih zarada.