Javna se služba kao izraz upotrebljava radi ukazivanja na bavljenje određenim djelatnostima od javnih interesa, a koje su ujedno su od temeljne važnosti za svakodnevni život. Javna služba sačinjava onu djelatnost koja se odrađuje u cilju javnog interesa društva te je priroda javne službe kao djelatnosti lokalna ili pak nacionalna. Sindikalno radno pravo predstavlja pravo koje radnički sindikati stvaraju u kolektivu i dijelom udruge poslodavaca kroza svoje djelovanje. Radnici bez razlike mogu po svom slobodnom izboru, osnovati sindikat i učlaniti se u isti prema uvjetima propisanim samo statutom ili poštujući pravila određenog sindikata. Postupak kolektivnog pregovaranja je izrazito složen proces i traži veliku i dobro osmišljenu te provedenu pripremu svakog člana pregovaračkog tima na obje strane. To obuhvaća, uz znanje iz područja radnog i socijalnog zakonodavstva, i znanje o financijskom poslovanju te posjed komunikacijskih i drugih vještina. Kolektivni ugovori sklapaju se u pismenom obliku na neodređeno ili određeno vrijeme, s tim da, ukoliko je na određeno vrijeme, ono nije duže od pet godina. Temeljni se kolektivni ugovor odnosi na službenike i namještenike iz javnih službi na koje se vrši primjena Zakona o plaćama u javnim službama. Pregovaranje je glavno oruđe za dobivanje željenoga od drugih te je stoga osobito važno prilikom sklapanja kolektivnih ugovora. Temeljni kolektivni ugovor stupa na snagu tek ako ga reprezentativni sindikati javnih službi potpišu. Reprezentativni sindikati javnih službi moraju okupljati više od 50% ukupnog sindikalno organiziranih članova sindikata javnih službi.