Smanjenje vrijednosti valute zemlje, deprecijacija ili devalvacija, se koristi sa ciljem poticanja izvoza zemlje čineći njene proizvode i usluge jeftinijim u inozemstvu. Ako je primjena ove mjere tečajne politike ishitrena i nesinkronizirana sa ostalim politikama, može dovesti do još većih neravnoteža u gospodarstvu zemlje. U kratkom roku dolazi do pogoršanja vanjskotrgovinske bilance zemlje, što je poznato kao J-krivulja, a kasnije dolazi do poboljšanja. Autori navode negativne posljedice na ekonomiju uslijed primjene devalvacije odnosno deprecijacije, kao što su inflacija i smanjenje kupovne moći stanovništva. Poduzimanju ove mjere često prethodi dugotrajna inflacija, deficit bilance plaćanja zemlje, visoka nezaposlenost, nizak ili opadajući gospodarski rast te pogoršanje javnih financija zemlje. Suvremeni valutni ratovi se pojavljuju u obliku zemalja koje snižavaju vrijednost svoje valute izražene u dolarima, budući da je dolar zauzeo ulogu mjerila vrijednosti umjesto zlata koje je tijekom povijesti zauzimalo to mjesto. Kombinirani bruto domaći proizvod SAD-a, EU i Kine čini približno 60% svjetskog BDP-a te predstavlja centar sa kojim su povezane ostale ekonomije, a glavne relacije valutnih ratova su dolar – yuan, dolar – euro i euro – yuan, i dok su kompetitivne devalvacije karakteristika odnosa tečajnih politika Kine i SAD-a, odnos euro – dolar te euro – yuan je više odnos suovisnosti. Mišljenje stručnjaka o ekonomskim učincima podcijenjenog yuan-a na SAD se razlikuju, međutim, većina se slaže da bi veća fleksibilnost yuan-a znatno pomogla rješavanju globalnih neravnoteža za koje se smatra da izazivaju svjetsku ekonomsku krizu i usporavanje gospodarskog razvoja. Hrvatska će uvođenjem eura zasigurno neutralizirati rizike za gospodarstvo koji proizlaze iz euroiziranosti i smanjiti troškove konverzije valute povezane sa vanjskom trgovinom i turizmom. S druge strane, neki od troškova uvođenja eura su gubitak samostalne monetarne politike, rizik od rasta cijena, prekomjerni priljev kapitala i rast neravnoteža.