Europska unija je tokom mnogo godina svoga postojanja osmislila širok spektar načina financiranja kroz fondove Europske unije kako bi pomogla u razvitku slabije razvijenim regijama i osnažila konkurentnost čitave Europske unije. Fondovi Europske unije imaju za cilj financijski poduprijeti provođenje određene politike Europske unije u zemljama koje su punopravne članice. Najvažnijom od tih politika Europske unije se smatra Kohezijska politika. Republika Hrvatska je korisnik sredstava fondova još od kasnih 90 – ih godina prošloga stoljeća kada je iz Europskog programa OBNOVA dobila financijska sredstva kako bi obnovila područja razorena i zahvaćena ratom. Nakon toga RH počinje koristiti sredstva iz programa CARDS, kako bi se poboljšala izgradnja institucija i demokratizacija. Nakon što je postala zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, Hrvatska je dobila na korištenje sredstva iz programa PHARE, SAPARD, ISPA i IPA, koji su namjenjeni kao priprema gospodarstvu zemlje kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju. Od 1. srpnja 2013. godine RH postaje članicom Europske unije, a članstvom započinje s korištenjem sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Za poljoprivredu, koja je tema ovog rada, najvažniji je Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj iz kojega su i dobivena sredstva za mjeru 6.1 „Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima“. Tom mjerom se želi ponovo oživiti i osnažiti Hrvatska poljoprivreda koja je tijekom godina spala na niske grane. Time se želi postići veća konkurentnost hrvatskih poljoprivrednih proizvođača na domaćem tržištu i na tržištu Europske unije. OPG Maja Puškarić primjer je koji pokazuje sve prednosti povlačenja sredstava iz EU fondova. Nekoć mali OPG koji je naslijedila od majke Branke postao je vrlo snažan i konkurentan na tržištu.