Do 2025. godine iz pogona bi trebalo izaći oko 1.177 MW u termoelektranama i potrebno je već sad planirati nove projekte kako konvencionalnih tako i obnovljivih izvora energije (OIE). Hidroenergetski objekti, osim što su obnovljivi izvor energije, oni potiču i podržavaju gospodarski i društveni razvoj. Projekti malih hidroelektrana u Hrvatskoj dobivaju sve više na značaju jer su slobodne kvote prihvata elektrana u sustav, u prvom redu vjetroelektrana i fotonaponskih elektrane, već popunjene. Hrvatska je još uvijek jako bogata hidropotencijalom te postoji mnoštvo projekata kako velikih hidroenergetskih sustava tako i projekata malih hidroelektrana. Ukupni preostali tehnički iskoristivi hidropotencijal od 6,2 TWh bi se mogao iskoristiti na oko 40 lokacija za izgradnju velikih hidroelektrana ukupne snage oko 1.700 MW i na oko 699 lokacija za izgradnju malih hidroelektrana ukupne snage oko 177 MW. Danom stupanja na snagu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15) Hrvatska je uvođenjem tržišnih premija prestala poticati proizvodnju električne energije iz OIE putem zajamčenih otkupnih cijena (tzv. feed-in tarifa). Po novom Zakonu povlašteni proizvođači iz OIE svoju proizvedenu el. energiju moraju prodavati na tržištu, a dodatak na tu cijenu tzv. premiju, dobivat će od operatora tržišta električne energije. Sustav tržišne premije donosi veći rizik za povlaštenog proizvođača iz OIE, ali olakšava vođenje i planiranje rada elektroenergetskog sustava. Na primjeru simulirane proizvodnje MHE Orljava 4 u tzv. feed-in sustavu i sustavu tržišne premije je ustanovljeno da se proizvodnje el. energije ne razlikuju jer svaki preljev vode znači gubitak prihoda, no jasno se vidi da elektrana u sustavu tržišne premije prati cjenovne signale s tržišta i po tome optimira svoj rad. Ekonomsko-financijska analiza ova dva slučaja je pokazala da je analizirani projekt relativno isplativ projekt u sustavu feed-in tarifa, a projekt nema nikakvih izgleda ukoliko je u potpunosti prepušten tržištu. Iznos tržišne premije nije bilo moguće analizirati jer u vrijeme pisanja rada nisu bili doneseni svi podzakonski akti koji definiraju točnu metodologiju izračuna, no prema mišljenu autora ovog rada tržišna premija za ovakve male projekte bi trebala biti barem tolika da pokrije razliku između dosadašnje zajamčene cijene (1,07 kn/kWh) i cijene na tržištu.