Mobilno bankarstvo postaje sve popularnije u svijetu financijskih usluga jer korisnicima pruža brz i jednostavan način pristupa njihovim računima i financijskim transakcijama putem mobilnih uređaja. No, unatoč sve većem broju korisnika i širokoj dostupnosti, razina prihvaćenosti i zadovoljstva korisnika mobilnim bankarstvom može se razlikovati. U ovome radu istražuje se prihvaćenost i zadovoljstvo korisnika mobilnim bankarstvom u Republici Hrvatskoj, koristeći teorijske modele UTAUT i UTAUT 2 (hrv. Ujedinjena teorija prihvaćanja i korištenja tehnologije) za analizu ključnih faktora koji utječu na ove dvije varijable. Cilj istraživanja je prepoznati varijable koje potiču korisnike na prihvaćanje mobilnog bankarstva, kao i varijable koje doprinose njihovom zadovoljstvu. UTAUT i UTAUT 2 modeli su teorijski okviri koji se često koriste za analizu prihvaćanja novih tehnologija među korisnicima. UTAUT model obuhvaća četiri ključne varijable: percipiranu korisnost, jednostavnost korištenja, društveni utjecaj i resurse, dok UTAUT 2 model dodaje još tri varijable: hedonističku motivaciju, vrijednost za novac i naviku. Ovi modeli omogućuju razumijevanje različitih varijabla koji utječu na namjeru korištenja i stvarno korištenje nove tehnologije. U kontekstu mobilnog bankarstva, percipirana korisnost odnosi se na korisnikovo vjerovanje da će korištenje aplikacije poboljšati njegovu financijsku učinkovitost. Jednostavnost korištenja odnosi se na jednostavnost korištenja aplikacije, dok društveni utjecaj opisuje ulogu okoline u donošenju odluka o korištenju mobilnog bankarstva. Resursi uključuju dostupnost resursa i podrške za korištenje aplikacije, dok hedonistička motivacija opisuje užitak i zabavu koju korisnici mogu iskusiti prilikom korištenja. Vrijednost za novac se odnosi na omjer cijene i koristi, a navike predstavljaju radnje koje korisnici poduzimaju svakodnevno. Istraživanje u ovome radu temeljeno je na metodi ispitivanja pisanim putem, a podaci su prikupljeni putem upitnika podijeljenog korisnicima mobilnog bankarstva u Republici Hrvatskoj. Upitnik je obuhvatio širok raspon demografskih skupina kako bi se osigurala raznolikost. Pitanja u upitniku bila su strukturirana na način da su omogućila mjerenje ključnih varijabli u UTAUT i UTAUT 2 modelima, pri čemu su ispitanici ocjenjivali svoja iskustva i stavove prema mobilnom bankarstvu koristeći Likertovu skalu. Prikupljeni podaci su zatim analizirani statističkim metodama. Rezultati analize pokazali su da je percipirana korisnost najznačajnija varijabla prihvaćanja i zadovoljstva mobilnog bankarstva. Nadalje, jednostavnost korištenja, koje se odnosi na jednostavnost korištenja aplikacije, također je značajna varijabla prihvaćanja i zadovoljstva. Korisnici preferiraju aplikacije koje su jednostavne za korištenje i ne zahtijevaju prevelik napor za obavljanje osnovnih financijskih transakcija. Društveni utjecaj se nije pokazao kao značajna varijabla. Resursi, koji uključuju tehničku podršku, dostupnost resursa i upute za korištenje, također su važna varijabla koja utječe na prihvaćanje mobilnog bankarstva, naglašavajući potrebu za kvalitetnom korisničkom podrškom. Korisnici koji uživaju u korištenju aplikacije i smatraju da ona pruža dobru vrijednost za uloženi novac pokazuju višu razinu zadovoljstva. Hedonistička motivacija, odnosno osjećaj nekakvog užitka, zabave i zadovoljstva pri korištenju aplikacije, u mobilnom bankarstvu se nije pokazala kao bitna varijabla. Vrijednost za novac, s druge strane, naglašava važnost da su cijene povezane s korištenjem aplikacije (npr. naknade za transakcije) opravdane i koriste korisniku. Navika, koja se odnosi na to da korisnik iz navike koristi bankarske usluge pokazalo se kao umjereno važnim faktorom. Korisnici su stvorili naviku, međutim nisu ovisni o mobilnom bankarstvu. Na temelju ovih rezultata, istraživanje nudi nekoliko preporuka za banke kako bi povećali prihvaćenost i zadovoljstvo korisnika. Prvo, banke bi trebale raditi na poboljšanju performansi svojih mobilnih aplikacija, uključujući sigurnost, brzinu i pouzdanost transakcija, što može dodatno poboljšati percipiranu korisnost kod korisnika. Nadalje, jednostavnost korištenja treba biti prioritet u dizajniranju korisničkog sučelja. Edukacija korisnika o prednostima mobilnog bankarstva, kao i o sigurnosnim mjerama, može smanjiti sumnje i povećati povjerenje korisnika. Drugo, fokusiranje na pozitivno korisničko iskustvo i dodavanjem mogućnosti koje povećavaju hedonističku motivaciju može povećati zadovoljstvo korisnika. To može uključivati personalizirane ponude, promocije, te dodatne opcije koje korisnicima pružaju dodatnu vrijednost prilikom korištenja aplikacije. Također, transparentnost u vezi s cijenama i naknadama, može poboljšati vrijednost za novac među korisnicima jer korisnici već smatraju da mobilno bankarstvo nudi dobru uslugu za cijenu. Iako su UTAUT i UTAUT 2 modeli pružili dobar okvir za analizu, buduća istraživanja mogla bi proširiti ovu temu istraživanjem dodatnih varijabli, poput utjecaja inovacija u tehnologiji, konkurencije među pružateljima usluga, te specifičnih demografskih i kulturoloških čimbenika koji mogu dodatno utjecati na korisničko ponašanje u kontekstu mobilnog bankarstva.