Intenzivna turistička kretanja krucijalni su elementi oblikovanja ekonomske, ali i društvene realnosti obalnog područja Republike Hrvatske. Upravo je zato važno podvrgavati ih znanstvenom proučavanju, a da bi to bilo ostvarivo turističku je aktivnost nužno sagledavati sa aspekta pojedinih turističkih destinacija. Destinacija Kvarnera kao treća najposjećenija destinacija Jadranske Hrvatske te prostor iznimne turističke tradicije zahvalno je područje za proučavanje pozadina turističkih rezultata koje ostvaruje. Svaki turistički dolazak ili noćenje, kao i inicijalna turistička potrošnja, prilika su za uočavanje pozitivnih, ali i negativnih kretanja koje turizam na ovo području donosi. Zadatak destinacijskog menadžmenta kao upravljačke i strateške funkcije upravo jest sagledati sve karakteristike turizma određene destinacije, od detaljne strukture posjetitelja do kompletne turističke ponude odnosno infrastrukture, kako bi se pronašao put do usklađivanja turističke potražnje i ponude. Takav balans dio je idealističke ideje poznate i kao održivi turizam, gdje se podrazumijeva stanje u kojem će se turizam nesmetano razvijati bez ugrožavanja kvalitete života lokalne zajednice i budućih rezidenata. Održivi će turizam izbjegavati visoku sezonalnost i masovnost u turističkim dolascima, odnosno oblike turizma koji su dominantno prisutni i na području Kvarnera. Shodno tome, gledište strateški usmjerenog destinacijskog menadžmenta mora biti usmjereno ka pronalasku segmenta destinacije koji će razvijati cjelogodišnji turizam, koji se neće temeljiti na masovnosti već na privlačnosti turističke ponude širokog sadržaja koji garantira doživljaj. Upravo se kao prostor takvog alternativnog turističkog razvoja nametnula subregija Riječkog prstena, unutar koje je turistički razvoj putem strateškog unapređivanja ponude moguć čak i u dijelovima gdje je turizam gotovo nepostojeće područje, poput općine Viškovo.