Naslov Četverodnevni radni tjedan - uvid u stavove hrvatskih ispitanika
Naslov (engleski) Four-day work week - an insight into the attitudes of Croatian employees
Autor Domagoj Kalanj
Mentor Marija Kaštelan Mrak (mentor)
Član povjerenstva Marija Kaštelan Mrak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Danijela Sokolić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Nenad Vretenar (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2024-07-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija
Sažetak Ideja organiziranja rada kroz četverodnevni radni tjedan sve više dolazi do izražaja, kako na svjetskom, tako i na regionalnom tržištu. Kao jedan od glavnih argumenata, zbog kojih skraćeni radni tjedan stječe pozornost je potencijal uravnoteženja poslovnog i privatnog života radnika, te smanjivanje faktora izgaranja na radnome mjestu. Smatra se, da je njegova implementacija pozitivno korelirana s pitanjima produktivnosti zaposlenika, izjednačavanja društvenih nejednakosti te definiranja i promicanja normi vezanih za vrijednost rada i doprinosa pojedinca društvu. Međutim, popratna pojava su i negativni učinci, mogući porast intenziteta rada, kao i oni financijski okarakterizirani, čiji utjecaji postaju dominantna točka pozornosti svih rasprava, a kao razlog se navodi nemogućnost sveobuhvatne provedbe po sektorima pojedine države. Ovaj rad se u najvećoj mjeri posvetio upravo tim pozitivnim i negativnim učincima, ali i preferencijama radnika po pitanju načina i oblika rada i radnoga vremena. U svrhu prikupljanja podataka potrebnih za ta saznanja, proveo se online anketni upitnik, unutar kojega je participirao 31 ispitanik. Odgovori su pohranjeni i obrađeni, te se pomoću njih stvorila mogućnost za potvrđivanje ili opovrgavanje dvije postavljene hipoteze, od kojih se prva odnosila na postojanje značajnog utjecaja razine obrazovanja ispitanika, na prihvaćanje tvrdnje kako smanjenjem radnog vremena, razina produktivnosti raste. Ista je i uspješno potvrđena, izračunavanjem Pearsonovog koeficijenta korelacije te provođenjem t-testa statističke značajnosti. Ponovno upotrebom spomenutih metoda, druga hipoteza, koja se odnosila na postojanje značajnog utjecaja hijerarhijske razine zaposlenja ispitanika, na slaganje s tvrdnjom o nemogućnosti sveobuhvatne provedbe četverodnevnog radnog tjedna, je odbačena.
Sažetak (engleski) The idea of organizing work through a four-day work week is increasingly becoming popular, both on the global and regional markets. One of the main arguments why the shortened working week is gaining attention, is because of the potential of balancing the work and private life of workers and reducing the burnout factor at the workplace. It is belived that implementation of such shortened work week is positively correlated with issues of employee productivity, equalization of social inequalities and with definining and promoting of norms related to the value of work and the individual's contribution to society. However, there are a negative side effects like a possible increase in the intensity of work. Financial side effects become the dominant point of all discussions, and are also a side effect which are stated as impossibility of comprehensive implementation in the sectors of an individual country. This paper has devoted itself to the greatest extent to these positive and negative effects, but also to the preferences of workers regarding the way and form of work and working hours. In order to collect the data necessary for this research, an online questionnaire was conducted, in which 31 respondents participated. The answers were stored and processed, and with them it was possible to confirm or refute two hypotheses, the first of which related to the existence of a significant influence of the level of education of the respondents, to the acceptance of the claim that by reducing working hours, the level of productivity increases. The same was successfully confirmed by calculating the Pearson's correlation coefficient and conducting a t-test of statistical significance. Using the mentioned methods again, the second hypothesis, which referred to the existence of a significant influence of the level of hierarchical employment of the respondents on the agreement on the statement about the impossibility of comprehensive implementation of the four-day work week, was rejected.
Ključne riječi
četverodnevni radni tjedan
produktivnost
ravnoteža privatnog i poslovnog života
radno vrijeme
Ključne riječi (engleski)
four-day work week
productivity
balance of private and business life
working hours
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:192:031946
Studijski program Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije, Poduzetništvo, Menadžment, Financije i računovodstvo, Marketing, Međunarodno poslovanje, Informatičko poslovanje Smjer: Menadžment Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra ekonomije (univ. mag. oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-07-26 08:34:14