Pandemija virusa COVID-19 izazvala je globalnu krizu koja je značajno utjecala na svjetsku ekonomiju te duboko transformirala društvo. Taj utjecaj rezultirao je smanjenjem gospodarskih aktivnosti diljem svijeta. Blokada svakodnevnih poslovnih aktivnosti kao posljedica pandemijskog šoka dovela je najveća svjetska gospodarstva u tešku recesiju, koja se uspoređuje s financijskom krizom iz 2008. godine, prema mišljenju ekonomista i analitičara. Kriza COVID-19 s početkom u veljači 2019. godine utjecala je na financijske institucije i gospodarstvo u Europi, ali i na globalnoj razini, te još uvijek postoji značajan rizik za daljnje pogoršanje zdravstvenih i gospodarskih uvjeta. Kriza izazvana virusom COVID-19 formirala je dugoročni utjecaj krize na kreditna tržišta i financijski sektor. Financijske institucije postaju značajno ovisne o podršci javne politike. U pogledu na budući makroekonomski razvoj, financijske institucije moraju omogućiti financijskim institucijama da osiguraju dovoljno visoku razinu kapitala, doprinos gospodarskom oporavku i osigurati ublažavanje sistemskog rizika. Financijska tržišta su pretrpjela značajan utjecaj eskalacije bolesti COVID-19, a investitori su odgovorili na općenitu korekciju cijena preusmjeravanjem svojih sredstava u sigurnije oblike ulaganja. Svjetske burze su u 2020. godini doživjele intenzivan pritisak koji nije viđen od globalne financijske krize 2008. godine. Europska središnja banka u kriznom razdoblju apelira na krajnji oprez u vidu raspodjele kako ne bi ugrozile stabilnost financijskog sustava te postupak oporavka.