Proces globalizacije prisutan je u ljudskom društvu znatno duže od samog pojma globalizacije. Iako je pojam prvi put spomenut u nastojanju definiranja istog, tek u 20.-om stoljeću, proces se odvija paralelno sa razvojem ljudskog društva. Već sa prvim oblicima razmjene dobara i kulturnih običaja, ljudi si potaknuli proces globalizacije. U današnje doba taj proces gledamo kroz utjecaj na tri sfere ljudskog djelovanja. To su ekonomski, kulturni i politički dio društva. Globalizacije je utjecala i mijenjala oblike svakog od tih aspekata. Internacionalne institucije razvoje su se kao posljedice tog procesa i naknadno same bivale mijenjane razvojem i tokom procesa globalizacije. Kao prve i najvažnije od tih institucija nameću se Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Međunarodni monetarni fond (IMF), te svjetska banka (WB). Sve one danas uvelike utječu na globalnu politiku. Liberalizacijom robnog tržišta, globalizirana su i tržišta kapitala te rada. Kapital je imperativ koji pokreće svijet već duže vrijeme, a njegovom liberalizacijom taj proces je pojačan. Države se jednako kao i banke bore za kapital stranih, ali i domaćih ulagača. Čak i na tržištu rada, osjete se utjecaji globalizacije. Obrazovanje se mijenja isto kao i zdravstveni sustavi. Obrasci koje postavljaju razvijene zemlje, postaju općeprihvaćenima i neki smatraju da ih jedino sprječavaju internacionalne institucije u potpunoj monopolizaciji postavljanja životnih uvjeta. To koliko može biti dobro, toliko može biti loše. Proces globalizacije, oblikovao je svijet, ali i svijet je oblikovao proces globalizacije.