Tema rodne ravnopravnosti prisutna je u svim aspektima društvenog života jer je i dalje u neravnoteži. U ovom radu rodna ravnopravnost sagledana je u kontekstu fleksibilnih oblika rada i razlikama između muškaraca i žena na tržištu rada. Rodna jednakost polazi od pretpostavke da svaki čovjek ima mogućnosti donositi vlastite izbore, neovisno o unaprijed određenim rodnim ulogama. U Hrvatskoj je rodna ravnopravnost garantirana Ustavom, a detaljnije razrađena raznim zakonima i pravilnicima. Fleksibilni oblici rada smatraju se onim radnim oblicima koji omogućuju poslodavcima i zaposlenicima veću fleksibilnost u organizaciji i obavljanju posla, a imaju svoje prednost i nedostatke. Pojavom epidemije koronavirusa i nastupanjem pravila o socijalnoj distanci, posebno se istaknuo jedan fleksibilni oblik rada, rad na daljinu. I nakon završetka epidemije, rad od kuće bilježi veće brojke nego prije epidemije, stoga se javila potreba da hrvatski Zakon o radu uredi i takve oblike rada. Zaposlenici koji rade od kuće sada imaju veća prave nego su ih imali ranije, a cjelokupni odnos između poslodavca i zaposlenika jasnije je određen. Rodna neravnopravnost jasno je vidljiva kod fleksibilnih oblika rada što je u ovom radu detaljnije analizirano.