Padom komunizma dogodio se prijelaz planske ekonomije na tržišnu, većina poduzeća susrelo se s velikim promjenama koje su se loše odrazile na poslovanje poduzeća. Zbog lošeg poslovanja neka su poduzeća propala, a neka su poduzeća privatizirana. Najjača naftna kompanija na području bivše Jugoslavije i RH privatizirana je od strane mađarske naftne kompanije MOL. Proces privatizacije trajao je dugo godina, a o aferama koje se vežu uz samu privatizaciju, još se i danas govori. Ovaj rad prikazuje proces privatizacije jedne od vodećih naftnih kompanija INA-e, prikazuje korporativno upravljanje, odnosno dioničare, nadzorni odbor i upravu koja je važna za donošenje svih važnijih odluka unutar poduzeća, prikazuje poslovanje kompanije prije i nakon privatizacije, uzroke i posljedice privatizacije te čimbenike koji su utjecali na poslovanje poduzeća. U radu se spominje kodeks korporativnog upravljanja te su obrađeni unutarnji i vanjski čimbenici koji utječu na poslovanje naftne kompanije INA-e. Čimbenici koji su negativno utjecali na poslovanje INA-e su: tržišna fluktuacija, problemi kod nabavki deviza, promjene kamatnih stopa, prirodne katastrofe, konkurencija, različite strategije koje ponekad mogu loše utjecati na poslovanje, tehnologija i sl. Promjene s kojima se INA susrela nakon prodaje dionica strateškom partneru MOL-u bile su: smanjivanje broja zaposlenika, promjena organizacijske strukture, promjena vrijednosti dionica, promjena ciljeva i strategija unutar poduzeća.