Relativno novi konstrukt iz području psihologije je emocionalna inteligencija ili EI. Od pojave, devedesetih godina prošlog stoljeća, konstrukt je popraćen stalnom doradom i dopunom u vidu razvoja modela, skala i testova te studijama koje dokazuju značaj i utjecaj koji ga odlikuju. Jedna od sfera u kojima se emocionalna inteligencija pokazuje kao vrlo koristan alat je upravo selekcijski postupak. Ova kombinacija jasno pokazuje pojavu novih struja u poslovnom svijetu koje organizaciju promatraju sveobuhvatnije no prije. Naglasak se stavlja na zaposlenike i potencijale koje u organizaciju donose kao i na razvoj tih potencijala. Upotreba testova emocionalne inteligencije pri odabiru kandidata pokazatelj je osviještenosti vodstva organizacije o činjeničnim dokazima mnogih studija i članaka da zaposlenici s visokom razinom EI generiraju bolje poslovne učinke. Konstrukt emocionalne inteligencije u mnogočemu se razlikuje od kvocijenta inteligencije koji je dugo vremena držao primat, no to se ubrzano mijenja. Razina EI je varijabla koja se koristi i za određenje socijalne i akademske uspješnosti pojedinca. Ovim završnim radom namjera je proučiti odnos postupka selekcije i konstrukta emocionalne inteligencije te posljedice korištenja navedenih pojmova u paru. Dinamika vremena u kojemu živimo tjera nas da kao pojedinci te kao kolektiv, na svim razinama društvenog života, prihvatimo promjene i iskoristimo ih za rast. Emocionalna inteligencija alat je koji nam takve emocionalno zasićene periode olakšava i čini ih konstruktivnima.