Završni rad bavi se demografskom slikom Republike Hrvatske, tj. većim brojem umrlih s obzirom na rođene u periodu od 1991. do 2011. (interval od 20 godina). Republika Hrvatska kao i ostatak europskih, a i svjetskih visokorazvijenih zemalja bilježi pad prirodnog kretanja stanovništva. Zadnja godina kada je Hrvatska imala prirodni prirast prije trenda uzastopnog prirodnog pada bila je 1990. Jedine godine kada je bilježila ponovni prirodni prirast u promatranom razdoblju (1991.-2011.) bile su 1996. i 1997. godina. Već desecima godina veliki broj znanstvenika ukazivao je na ozbiljne probleme koje bi moglo uzrokovati negativno kretanje stanovništva poput demografskog starenja koje ima nekolicinu negativnih učinaka; od učinaka na produktivnost, potrošnju, manjak radne snage do povećanih izdataka za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Demografsku sliku Republike Hrvatske obilježava najvećim dijelom staro stanovništvo, smanjena stopa fertiliteta te konstantna prirodna depopulacija (veći broj umrlih nego živorođenih) koja će biti glavna tema ovoga rada. Cilj završnog rada je precizno analizirati prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske za razdoblje 1991.-2011., a temelj proučavanja bile su promjene koje su se događale na teritoriju Republike Hrvatske koje su izazvale veću smrtnost od rodnosti, tj. prirodnu depopulaciju. Negativni trend s kojim se RH susreće dugi niz godina može se pripisati sve većem iseljavanju mladih iz RH koji tragaju za boljim životnim uvjetima, također sve lošija financijska slika u Hrvatskoj ulijeva nesigurnost u proširenje obitelji i automatski smanjen broj živorođenih.