Tema ovog završnog rada je Blagajničko poslovanje. Blagajničko poslovanje se definira kao dio ukupnog poslovanja koje obuhvaća promet gotovim novcem i vrijednosnicama, a obavlja se putem blagajne. Poduzeća koja u svom poslovanju obavljaju poslovanje s gotovim novcem, nužni su ustrojiti način vođenja blagajne odnosno da li će poduzeće biti ustrojeno na centralizirani ili decentralizirani način vođenja. Ustroj blagajni se može rasporediti ovisno o poslovanju s gotovim novcem na samo jednu glavnu blagajnu koja obavlja cjelokupno poslovanje ili pak razgranati na glavnu i jednu ili više pomoćnih blagajni. Blagajnički maksimum prema Zakonu o fiskalizaciji i Zakonu o poticanju malog gospodarstvu prema kriterijima mora jasno odrediti poduzetnik za cijelo poduzeće te kasnije ovisno o ustroju blagajni odrediti i raspodijeliti za svaku blagajnu pojedinačno. Blagajnički maksimum je najveća svota novca koja može ostati u blagajni na kraju dana. Blagajničke isprave vezane za uplatu (uplatnica) te isplatu(isplatnica) iz blagajne se svakodnevno moraju popunjavati. Na temelju blagajničkih isprava nužno je vođenje dnevnika (izvještaja) blagajni koji se svakodnevno mora popunjavati i izvršavati prema zakonskim odredbama. Poduzetnik je dužan voditi knjigu blagajne svake godine te nije nužno vođenje drugih pomoćnih knjiga. Kao primjer blagajničkog poslovanja, uzeto je poduzeće Pekara Vrbnik d.o.o. sa sjedištem u Vrbniku na otoku Krku. Poduzeće se kao glavnom djelatnošću bavi proizvodnjom i prodajom pekarskih i slastičarskih proizvoda i povezana je sa samim poslovanjem s gotovim novcem te kao takva kroz primjer svog poslovanja može prikazati ustroj blagajne te jasnu praksu blagajničkog poslovanja.