U radu je analizirana porezno opterećenje u Republici Hrvatskoj te je izvršena usporedba sa državama članicama Europske unije. Utvrđeno je kako se Hrvatska po udjelu poreza u širem smislu u BDP-u u usporedbi s drugim državama nalazi otprilike u sredini, no i dalje ispod prosjeka Unije. U 2018. godini udio poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u u Hrvatskoj iznosio je 38,6%, dok je prosjek Unije iznosio 40%. Analiza je pokazala i kako različite države preferiraju različite načine ubiranja prihoda poreza u širem smislu. U nekim državama fokus je stavljen na prikupljanje prihoda od poreza na proizvodnju i uvoz, u nekim na prihode od poreza na dohodak i dobit, u nekim na prihode od socijalnih doprinosa, itd. U Hrvatskoj je naglasak stavljen na oporezivanje potrošnje. Po tom pitanju, Hrvatska ima drugi najveći udio prihoda od poreza na proizvodnju i uvoz (PDV, trošarine, itd.) u BDP-u u Uniji te najveći dio PDV-a u BDP-u. To znači da je Hrvatska predvodnik po pitanju oporezivanja potrošnje. Socijalni doprinosi također imaju veliku važnost u prikupljanju prihoda. Porezi na dohodak i dobit imaju nešto manju važnost negoli u drugim državama članicama Unije.