Republika Hrvatska do 2020. godine mora donijeti novu energetsku strategiju. Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije obvezana je svoju energetsku politiku oblikovati u skladu s europskom. Europska energetska politika se iznimno fokusira na razvoj čistih niskokarbonskih tehnologija i obnovljivih izvora energije. S toga za očekivati je da će vršni cilj Europske Unije biti smanjenje emisije stakleničkih plinova. Hrvatska na svom teritoriju ima značajan broj crpilišta ugljikovodika koje zahtijevaju nova ulaganja te značajan broj termo, hidro i vjetroelektrana. Sastavni dijelovi energetske infrastrukture Republike Hrvatske čine plinski sustav, naftni sustav te elektroenergetski sustav. Za potrebe analize i razvoja nove energetske strategije, izrađena su dva dokumenta pod nazivom Zelena i Bijela knjiga. Kao metodologiju razvoja podloge i analize za novu energetsku strategiju korišten je scenarijski pristup razvoja energetskog sektora, tako imamo tri različita scenarija razvoja. Prvi scenarij je referentni scenarij (S0) koji pretpostavlja razvoj već postojećim mjerama. Drugi navedeni scenarij je scenarij ubrzane energetske tranzicije (S1) koji polazi od pretpostavke uvođenja novih značajnih mjera. Posljednji je scenarij umjerene energetske tranzicije (S2) koji polazi od pretpostavke uvođenja novih mjera no sporijim „tempom“ nego Scenarij 1. Rezultati analize oba scenarija pokazuju kako bi Republika Hrvatska ispunila zadane ciljeve Europske Unije. Promjene bi najviše osjetili poslovni subjekti s obzirom da su oni najveći potrošači energenata u državi. Postavlja se pitanje kakav će utjecaj imati nova energetska strategija Republike Hrvatske na konkurentnost poduzeća u našem gospodarstvu. Empirijska analiza pokazuje da uvođenje čistih tehnologija i tehnologija za uštedu energije uvelike će smanjiti potražnju za fosilnim gorivima i da će cijena fosilnih goriva pasti. Također je bilo potrebno istražiti kakav će utjecaj ostvariti nova strategija na makroekonomsku „sliku“ Republike Hrvatske. Procijenjena su značajna ulaganja u iznosima više od stotinjaka milijardi kuna. Navedena ulaganja prouzrokovat će multiplikativni efekt investicija. Multiplikativnim efektom investicija, Hrvatska će zabilježiti povećanje BDP-a što bi značilo da će nova strategija utjecati pozitivno na konkurentnost gospodarstva i na samu makroekonomsku situaciju. Usprkos tome što će nova energetska strategija pridonijeti gospodarskom razvitku Republike Hrvatske bitno je istaknuti kako će najviše ostvariti pozitivne efekte na okoliš.