Usprkos silnom rastu znanja, progresiji tehnologije, sve većem broju obrazovanih ljudi, razvijenijoj komunikaciji među narodima, najveći broj ljudi živi pesimističnu i žalosnu stvarnost. Ideja liberalizma zagovara odnos u kojem smo jedni drugima raspoloživi do konačne potrošenosti. Nasilje nad životom i prirodom proizlazi iz koncepcije političke ekonomije, jer se narav suvremene politike bazira ne ekonomiji nasilja, a ne brizi za opstanak i razvitak života. Temelj Washingtonskoga konsenzusa je programirani sustav adaptacije globalnoj politici i ekonomiji kroz utjecaje SAD-a i zadana uloga međunarodnih institucija (MMF, IBRD, IFC, WTO, NATO itd.) u kreiranju ekonomskog i političkog društvenog poretka. Osvajanjem tuđih vlada i edukacijom u neoliberalnim školama sustav stvara voljne izvršitelje globalizacijskog imperijalizma. Kroz rad je kritički preispitivana mainstream ekonomija i njeni glavni nositelji. Inkluzivna paradigma uvjetuje poslušnost i podaništvo prema centrima moći, koji osiguravaju svoje poluge moći na lažnoj promociji slobode, demokracije i jednakosti. Utopija slobodnog tržišta nije uzrokovala tolike ljudske žrtve kao što su to učinili fašistički režimi. Iako, s vremenom broj žrtvi će se uspoređivati prema patnjama ljudi koje izaziva.