Povećanje efikasnosti predstavlja jedan od glavnih ciljeva bilo kojeg programa reformi u elektroenergetskom sektoru. Općenito, od uvođenja reformi u elektroenergetskom sektoru se očekuje da vode do viših razina efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije kao i smanjenju razine prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije. Glavni cilj ove doktorske disertacije je istražiti da li reforme elektroenergetskog sektora realiziraju ova očekivanja te utvrditi učinke reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije, kao i na razinu prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije, uzimajući u obzir razlike između zemalja prema stupnju razvoja i regionalnim karakteristikama. U okviru ove doktorske disertacije testirani su modeli utjecaja reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije i udio prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u outputu (model br. 1), utjecaj industrijskog sektora na opseg reformi u elektroenergetskom sektoru (model br. 2) i utjecaj reformi elektroenergetskog sektora na omjer cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava (model br. 3). Ovi modeli predstavljaju tri neovisna, ali povezana istraživanja. U istraživanju se koristi panel regresijski model s fiksnim učincima („fixed effects model“). U modelu br. 1 analiziran je panel kojeg čini ukupno 31 država te su primijenjene relevantne metode panel-regresijske analize. Zasebno su analizirani ekonomski učinci reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije i udio prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u outputu za EU-15 (stare članice – prva skupina) kao i za skupinu zemalja koju čine EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe (druga skupina).Budući da su zemlje EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe kasnije započele s procesom reformi elektroenergetskog sektora kod njih je izvršeno testiranje za razdoblje 1998-2010., dok je za zemlje EU 15 korišteno razdoblje 1995-2010. Ekonomski učinci reformi u elektroenergetskom sektoru na djelatnost proizvodnje električne energije i razinu prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u EU-15 su statistički izraženiji nego u EU-12 (novije članice) i zemljama jugoistočne Europe.Dobiveni rezultati istraživanja za EU-15 su očekivani i u skladu sa postavljenom znanstvenom hipotezom.Rezultati istraživanja pokazuju da reforme elektroenergetskog sektora u EU-15 značajno pozitivno utječu na neto proizvodnju električne energije po glavi stanovnika, neto instalirane proizvodne elektroenergetske kapacitete po glavi stanovnika i neto proizvodnju električne energije po zaposlenom u elektroenergetskom sektoru. Nadalje, reforme u elektroenergetskom sektoru zemalja EU-15 značajno utječu na smanjenje prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije. Rezultati istraživanja pokazuju da reforme elektroenergetskog sektora u EU-12 i odabranim zemljama jugoistočne Europe značajno pozitivno utječu na neto proizvodnju električne energije po glavi stanovnika, neto instalirane proizvodne elektroenergetske kapacitete po glavi stanovnika, neto proizvodnju električne energije po zaposlenom u elektroenergetskom sektoru. Za razliku od zemalja EU-15 reforme elektroenergetskog sektora u EU-12 i odabranim zemljama jugoistočne Europe nemaju značajan utjecaj na smanjenje udjelaprijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u outputu. To je posljedica nedovoljnog ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu električne energije, nedovoljnog II razvoja prijenosnih interkonekcijskih kapaciteta, niske razine održavanja mrežnih kapaciteta kao i zastarjele tehnologije. Dobiveni rezultati iz modela br. 1 pokazuju da razdvajanje elektroprivrednih djelatnosti u interakciji s privatizacijom kao i s regulatornom agencijom nije povezano s povećanjem efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije. Upravo suprotno, razdvajanje elektroprivrednih djelatnosti u interakciji s privatizacijom i regulatornom agencijom negativno utječe na pokazatelje efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije. Interakcijski efekti pojedinih reformskih koraka na proizvodnju električne energije i razinu prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u EU-15 se razlikuju u odnosu na EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe.Za razliku od zemalja EU-15, u EU-12 i odabranim zemljama jugoistočne Europe, interakcijski efekti reformskih koraka „PRIVATIZACIJA I REGULATOR“ ne utječu pozitivno na pokazatelje efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije. Razlog leži u činjenici što ekonomske i političke institucije neophodne za ispravno funkcioniranje regulatornih tijela još uvijek nisu dovoljno razvijene u većini tranzicijskih zemalja, a regulatorne agencije suočavaju se s nedostatkom kvalificiranih ljudskih, administrativnih i know-how resursa. Može se zaključiti da je regulatorna kvaliteta i definiranje optimalnog regulatornog okvira ključna determinanta uspjeha u provođenju reformi u elektroenergetskom sektoru tranzicijskih zemalja, dok je osnivanje regulatornog tijela per se važan, ali ne i dovoljan uvjet uspješnosti reformi ukoliko nije praćeno ukupnom institucionalnom kvalitetom. Rezultati empirijske analize u modelu br. 2 su konzistentni sa postavljenom znanstvenom hipotezom. Istraživanje je pokazalo da industrijski sektor ima značajan utjecaj na opseg reformi elektroenergetskog sektora. Kako veličina industrijskog sektora raste, tako raste i njegov utjecaj. Kada se pogledaju dobiveni rezultati istraživanja, uočava se značajno negativan odnos između liberalizacije tržišta električne energije i veličine industrijskog sektora. To znači da su zemlje sa većim industrijskim sektorima sklone da liberaliziraju manje. Prema dobivenim rezultatima, može se zaključiti da je relativna snaga interesnih grupa važna u determiniranju ishoda reformskih procesa na elektroenergetskom tržištu. Prema dobivenim rezultatima u modelu br. 3, potvrđena je korelacija između reformi elektroenergetskog sektora i omjera cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava. Ipak, dobiveni rezultati potvrđuju da različiti reformski koraci na različit način utječu na omjer cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava.. Dakle, svaki individualni reformski korak ima različit utjecaj na omjere cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava za svaku grupu potrošača i zemalja. Rezultati istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji mogu imati široku primjenu. Rezultati mogu biti korišteni kao smjernice za donositelje političkih odluka u procesu formuliranja, implementiranja, evaluiranja i redizajniranja programa liberalizacije tržišta električne energije. Mogu ih također koristiti i elektroprivredne kompanije, vlade država pri oblikovanju svoje ekonomske i energetske politike, istraživački instituti i ostali.