Cilj ovog rada je istražiti značaj civilnog društva za ekonomski razvoj. Naglašava se uloga organizacija civilnog društva u poticanju poduzetništva, promicanju transparentnosti i odgovornosti civilnog društva. Također se ističe značaj civilnog društva u suzbijanju korupcije, zagovaranju politika i reformi za ekonomski razvoj, pružanju podrške lokalnom razvoju, ohrabrivanju korištenja inovacija i promicanju smanjenja siromaštva. Naglašava se i utjecaj na obrazovanje, svi faktori zajedno su presudni za dugoročni ekonomski rast. Stavljen je naglasak na rizike, opasnosti i izazove s kojima se susreću predstavnici organizacija civilnog društva, uključujući i smrtne slučajeve. Ovo je samo dokaz da je potrebna zaštita i podrška ovim organizacijama. Poticanje poduzetništva služi rješavanju rastućih društvenih problema poput zagađenja okoliša, siromaštva i gladi. Organizacije civilnog društva služe kako bi se potakla transparentnost i odgovornost prilikom raspoređivanja resursa i upravljanja poslovanjem. Također se utječe na iskorjenjivanje korupcije na način da se nadgleda funkcioniranje i rad vlade, prezentiraju nezadovoljstvo javnosti radom vlade, te stvaraju, implementiraju i provode antikorupcijske strategije. Još od načina uklanjanja korupcije je jačanje utjecaja civilnog društva putem edukacija građana, unaprjeđenja demokracije u društvu i povećanja toka informacija. Cilj javnog zagovaranja je promjena politika, programa i pozicija unutar različitih tipova institucija. Civilno društvo podupire lokalni razvoj, kao i razvoj srednjih i malih poduzeća kroz stvaranje društvene jednakosti, povećanja povjerenja među pojedincima, dobrovoljnog udruživanja, političkog interesa, te posvećenosti građanima i zajednici u cjelini. Na taj se način otvaraju vrata za uspjeh lokalnih programa. Organizacije civilnog društva ohrabruju sudionike da upotrebljavaju inovacije kako bi im omogućile razvoj novih tehnologija, poslovnih i istraživačkih projekata kao i inovativnijeg i modernijeg poslovanja. Ovaj način omogućit će stjecanje novog znanja, tehnologija i vještina koje će omogućiti konkurentnost i dugoročni ekonomski rast. Također civilno društvo utječe na uklanjanju siromaštva putem zagovaranja prava siromašnih, organiziranja raznih kampanja, odnosno lobiranja vlade za reforme u korist siromašnih, te pružanja usluga siromašnim i ranjivim skupinama poput manjina. Zagovaranjem se uspješno utječe na smanjenje siromaštva s obzirom na to da se pomaže ranjivim skupinama i siromašnima da se zalažu za vlastita prava. Putem kampanja za reforme politika pokušava se potaknuti kreiranje politika koje bi pokrenule programe i aktivnosti za rješavanje siromaštva. Organizacije također imaju ulogu i u obrazovanju na način da žele stvoriti okruženje u kojem će obrazovanje biti dostupno, kvalitetno i besplatno svima bez obzira kojoj skupini pripadali. U današnjem svijetu je najbitnije da se ljudi osjećaju slobodno i da imaju mogućnost izraziti svoje mišljenje. Organizacije civilnog društva tu igraju presudnu ulogu. Zemlje s najvećim stupnjem ljudske slobode su Švicarska, Novi Zeland, Danska, Irska, Švedska, Estonija, Island Luksemburg, Finska i Norveška. Zemlje u kojima ljudi nemaju gotovo nikakva prava su Sirija, Jemen, Sudan, Mianmar, Iran, Venezuela, Egipat, Somalija, Saudijska Arabija i Irak. Nažalost, organizacije civilnog društva suočavaju se s brojnim izazovima u nastojanju da riješe društvene probleme, što je preduvjet za otvaranje novih mogućnosti. Međutim, trebaju paziti da ne preuzmu ulogu države ili vlade, već da utječu na njih kako bi shvatili da su ljudi presudni faktor za opstanak. Na temelju stvarnih primjera i studija slučaja, rad pruža cjeloviti prikaz doprinosa civilnog društva u ekonomskom razvoju.