Knjiga „Prosvjetiteljstvo našeg doba“ Stevena Pinkera ukazuje na napredak čovječanstva kroz povijest. Autor kroz tri dijela knjige, 75 statističkih grafova, niza povijesnih podataka o životnom vijeku i drugim pokazateljima blagostanja prikazuje kako smo svjedoci nevjerojatnog napretka unatoč suprotnoj percepciji kako je svijet u lošem stanju. U prvom dijelu knjige Pinker se bavi osnovnim značajkama i tezama prosvjetiteljstva. Oslanja se na Kanta tvrdeći kako bi se ljudi trebali voditi razumom, a ne slijepo slijediti dogme i političke autoritete. Entropija, evolucija i informacija su tri sile koje oblikuju svemir i život: entropija ili neizbježno propadanje; evolucija ili promjena tijekom vremena; i informacije, sposobnost tumačenja okoline i komuniciranja s drugima. U 21.stoljeću dolazi do otpora prosvjetiteljstvu od strane romantizma, vjerske religije, nacionalizma te „druge kulture“ koja osuđuje uključivanje znanosti u svoje prosvjetiteljske ideale. Pinker daje statističke podatke 16 čimbenika kao što su strah od napretka, život, zdravlje, hrana, bogatstvo, nejednakost, okoliš, mir, sigurnost, terorizam, demokracija, jednaka prava, znanje, kvaliteta života, sreća, egzistencijalne prijetnje te budućnost napretka, kako bi pokazao njihov globalni napredak unatrag dvjestopedest godina. Razloge negativizma pronalazi u manjku obrazovanja, masovnim medijima, politicizmu te zatvorenosti društva. U trećem dijelu knjige Pinker brani tri temeljne prosvjetiteljske vrijednosti-razum, znanost i humanizam. Razum je, ističe, temeljan, a svatko tko mu se protivi po definiciji je nerazuman, znanost je najveće postignuće naše vrste, dok je humanizam cilj maksimiziranja ljudskog procvata - života, zdravlja, sreće, slobode, znanja, ljubavi, bogatstva iskustva.