| Abstract | Polazište, ujedno i stremljenje svakoga društva, jest ostvariti ekonomski razvoj. Ekonomski
razvoj predstavlja proces koji uključuje održivi i uključivi rast koji se uspješno pretače u
poboljšanje kvalitete života. U tome pogledu kao mjera ekonomskoga razvoja prepoznata je
kvaliteta života.
Proces razvoja sagledava se u kontekstu strukturne transformacije, procesa koji opisuje, ali i
pokreće ekonomski razvoj. Strukturnu transformaciju u suvremeno doba obilježava
tercijarizacija. Tercijarizacija predstavlja proces u kojem uslužne djelatnosti povećavaju
razmjernu važnost u agregatnoj strukturi gospodarstva, a pritom u pravilu bilježe relativno nižu
produktivnost u odnosu na proizvodni sektor te mogu imati negativan učinak na ekonomski
rast. Međutim, ekonomski rast samo je jedna komponenta razvoja, stoga, odmičući se od
jednodimenzionalnoga promatranja ekonomskoga razvoja kroz ekonomski rast, analiziran je
odnos između strukturne transformacije kao pokretača razvoja i objektivnih odrednica kvalitete
života kao mjera razvoja.
Cilj je ovog doktorskog rada proširiti znanstvene spoznaje o tercijarizaciji i njezinim
potencijalnim efektima na ekonomski razvoj promatran u svojoj multidimenzionalnosti.
Svrha istraživanja jest istražiti utjecaj tercijarizacije kao sastavnice i determinante
ekonomskoga razvoja na kvalitetu životu, mjerenu njezinim objektivnim odrednicama u
zemljama Europske unije, odnosno istražiti međuovisnost zaposlenosti u tercijarnome sektoru
i indeksa ljudskoga blagostanja – HDI-a.
Za potrebe empirijskoga istraživanja u radu su korištene dvije istraživačke metode: kvalitativna
i kvantitativna. Metodom triangulacije premošćene su tradicionalne podjele između ove dvije
metode u korist obogaćenijeg i sveobuhvatnijeg istraživanja.
U cilju produbljivanja spoznaja o kvaliteti život kao mjeri ekonomskoga razvoja provedeno je
kvalitativno istraživanje metodom dubinskih intervjua. Provedenim kvalitativnim istraživanjem
kao ključne domene objektivne dimenzije kvalitete života kao mjere razvoja detektirani su
materijalni uvjeti života, zdravlje i obrazovanje.
Provedenom ekonometrijskom analizom (dinamičkom panel analizom) ispitana je veza između
tercijarizacije i objektivnih odrednica kvalitete života u 27 zemalja članica Europske unije.
Dokazan je pozitivan i statistički značajan utjecaj tercijarizacije na objektivne odrednice
kvalitete života. Rezultati istraživanja potvrdili su temeljnu znanstvenu hipotezu da strukturna
transformacija ima značajan utjecaj na ekonomski razvoj i bolje opisuje promjene u kvaliteti
života od ekonomskoga rasta.
Svrha ovog doktorskog rada je doprinijeti povećanju znanstvenih činjenica i empirijski
argumentirati saznanja o tercijarizaciji i njezinu utjecaju na ekonomski razvoj u zemljama
Europske unije i tako pomoći u stvaranju podloge za učinkovitije donošenje odluka u procesu
usmjeravanja strukturnih promjena, a kako bi se poboljšala kvaliteta života i ostvario
ekonomski razvoj.
Znanstveni doprinos ostvaren je u teorijskom, metodološkom i aplikativnom području.
Znanstveni teorijski doprinos ogleda se u sustavnom i kritičkom pregledu te sintezi postojeće
znanstvene literature s tri različita područja: ekonomski razvoj, kvaliteta života i strukturna
transformacija. Metodološki doprinos ogleda se odabiru dvije metode istraživanja na način da
se rezultati kvalitativnog istraživanja koriste kao input za kvantitativno istraživanje.
Aplikativni doprinos istraživanja ogleda se u prikazanom utjecaju tercijarizacije na kvalitetu
života, a što predstavlja spoznaju koja može biti od koristi donositeljima ekonomskih politika. |
| Abstract (english) | The foundation, as well as the aspiration of every society, is to attain economic development.
Economic development represents a process that encompasses sustainable and inclusive
growth, effectively translating into improvements in the quality of life. In this context, the
quality of life is perceived as a measure of economic development.
Economic development is examined in the context of structural transformation, a process that
describes but also initiates development. The contemporary structural transformation is
predominantly embodied in tertiarization. Tertiarization denotes a process in which services
increase their relative significance in the overall economic structure, albeit often characterized
by relatively lower productivity compared to the manufacturing sector, with a possible adverse
impact on economic growth. Nonetheless, economic growth constitutes merely one facet of
development. Thus, we move beyond a unidimensional scrutiny of economic development
solely through economic growth and scrutinize the correlation between structural
transformation as a developmental catalyst and the objective determinants of the quality of life
as a measure of development.
The objective of this thesis is to amplify the understanding of tertiarization and its potential
implications for economic development as perceived in its multidimensional nature.
The purpose of this research is to delve into the ramifications of tertiarization, functioning as
both a constituent and a determinant of economic development, on the quality of life measured
by its objective determinants across the European Union member countries that is, to investigate
the interdependence of employment within the tertiary sector and the Human Development
Index (HDI).
For the purpose of empirical inquiry, two distinct research methodologies were employed in
the study: qualitative and quantitative. The triangulation method was implemented to transcend
conventional dichotomies between these approaches, fostering a more enriched and
comprehensive research framework.
To enhance our understanding of the quality of life as an indicator of economic development,
qualitative research employing in-depth interviews was conducted. Through the conducted
qualitative research, the material living conditions, health and education were identified as the
pivotal domains of the objective dimension of the quality of life as a measure of development.
The empirical examination, employing econometric analysis (dynamic panel analysis),
scrutinizes the relationship between tertiarization and the objective determinants that shape the
quality of life across the 27 EU member states. The findings conclusively establish a positive
and statistically significant influence of tertiarization on these objective determinants of the
quality of life. Consequently, the research outcomes corroborate the foundational scientific
hypothesis that structural transformation exerts a significant impact on economic development
and describes changes in the quality of life better than economic growth.
The central purpose of this doctoral dissertation is to augment the existing body of scientific
knowledge and to empirically substantiate the understanding surrounding tertiarization's effects
on economic development within the European Union countries. By doing so, it aims to
establish a robust foundation for more effective decision-making throughout the course of
guiding structural alterations. This endeavor ultimately seeks to enhance the quality of life and
facilitate the attainment of economic development objectives.
The scientific contribution has been achieved in the theoretical, methodological, and applied
domains. The scientific theoretical contribution is evident in a systematic and critical review
and synthesis of existing scientific literature in three distinct areas: economic development,
quality of life, and structural transformation. The methodological contribution is reflected in
the selection of two research methods, where the results of qualitative research serve as input
for quantitative research. The applied contribution of the research is demonstrated in the
presented impact of tertiarization on the quality of life, providing insights that can be beneficial
for policymakers in the economic domain. |
