U ovome se završnom radu nastoji doprinijeti razumijevanju složenosti europskog energetskog sektora i njegove osjetljivosti na geopolitičke događaje. Uočava se da dosadašnje reforme u energetskom sektoru nisu uspjele pružiti dovoljnu otpornost na iznenadne globalne promjene, što je postalo očito tijekom nedavne energetske krize uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu. Proučava se sveobuhvatni utjecaj fluktuacije cijena energije tijekom krize i neizostavni utjecaj nedostatka opskrbe plinom na europski energetski sektor. Analizirani su ključni aspekti europskog energetskog sektora, posebice plinsko i električno tržište, s naglaskom na njihovu dinamiku, veleprodajne i maloprodajne tržišne segmente, te elemente poput potrošnje, proizvodnje i uvoza energenata. Zaključuje se da nedostatak opskrbe energijom, posebno kada je riječ o plinu, značajno utječe na fluktuacije cijena energenata unutar europskog energetskog sektora. Te fluktuacije imaju duboke i dugoročne posljedice na šire europsko gospodarstvo. Rastuće cijene energije ne utječu samo izravno na cijene ostalih proizvoda, već i na ukupne proizvodne troškove. Posebna važnost pridaje se utjecaju fluktuacija cijena energije na indeks potrošačkih cijena (IPC) u Eurozoni. Tijekom pandemije COVID-19 primjećuje se povećan inflatorni pritisak na cijene, što se ubrzava nakon invazije. Analizom strukture potrošačke potrošnje naglašava se da su visoke cijene energije stvorile dodatan financijski teret za kućanstva, te da su imale utjecaj na njihove ekonomske odluke. Fluktuacije cijena energije imaju iznimno snažan utjecaj na europsko gospodarstvo i inflaciju. Stoga se naglašava hitna potreba za strateškim planiranjem unutar energetskih politika, uz fokus na raznolikosti izvora energije.