Title Utjecaj razvojnih obilježja zemalja donatora na financiranje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Title (english) The impact of donor countries' developmental characteristics on financing climate change adaptation and mitigation Author Draženka Draženović Kostelac Mentor Bojana Olgić Draženović (mentor)Mentor Saša Drezgić (komentor)Committee member Saša Čegar (predsjednik povjerenstva)Committee member Maja Grdinić (član povjerenstva)Committee member Goran Karanović (član povjerenstva)Granter University of Rijeka Defense date and country 2023-03-03, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Universal decimal classificationUDC ) 336 - Finance. Banking. Money Abstract Klimatske promjene i njihove štetne posljedice na Zemlju, gospodarstvo i život ljudi globalna su realnost. Od 1980. do 2020. godine, troškovi ekstremnih vremenskih uvjeta procijenjeni su na 1.875 trilijuna USD (National Centers for Environmental Information, 2021). Osam od deset najranjivijih država na posljedice klimatskih promjena u obliku ekstremnih vremenskih događaja u 2019. godini pripadaju državama u kategoriji niskog i nižeg srednjeg dohotka, a polovica su najmanje razvijene države. S
... More druge strane, odgovornost za klimatske promjene i štetne posljedice najvećim je dijelom vezana za bogatije i razvijene zemlje. Nastavno na razvoj svijesti o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama, započeo je proces usmjeravanja financijskih sredstava za projekte povezane s klimom iz razvijenih država, državama u razvoju koje su najranjivije i najosjetljivije na klimatske promjene. Jedan od najučinkovitijih oblika klimatskog financiranja razvijen je u obliku „službene razvojne pomoći“ (engl. Official Development Assistance, dalje: ODA sredstva) u okviru zemalja članica OECD-a odnosno države članice Odbora za razvojnu pomoć (engl. Development Assistance Committee, dalje: DAC). Način usmjeravanja klimatskih financija je dvojak. Bilateralno usmjeravanje klimatskih financija odnosi se na direktno pružanje financijskih sredstava države članice DAC-a nerazvijenoj državi. Multilateralno usmjeravanje klimatskih financija podrazumijeva odobravanje sredstava klimatskih financija multilateralnim institucijama i fondovima koje prosljeđuju financijska sredstva državama primateljicama. Jedan od najznačajnijih kanala distribucije klimatskih financija su multilateralne razvojne banke kao financijske institucije osnovane od strane više država čiji rad reguliraju međunarodni zakoni i legislativa. Klimatske promjene imaju značajan utjecaj na stabilnost financijskih sustava i mogu prouzročiti manjak financijskih sredstava za financiranje projekata povezanih s klimom te je važno utvrditi karakteristike zemalja koje mogu unaprijediti klimatske financije. Temeljni znanstveni doprinos ovog rada sastoji se u istraživačkim spoznajama i identifikaciji makroekonomskih, institucionalnih i socijalnih karakteristika država donatora koje doprinose klimatskim financijama odnosno pružaju financijsku potporu i pomoć najranjivijim zemljama u razvoju u njihovim nastojanjima da se prilagode i da ublaže utjecaj klimatskih promjena. Cilj doktorske disertacije je razvoj znanstvene misli post-kejnezijanskog smjera kao alternative neoklasičnoj ekonomiji i ekonomskoj politici
slobodnog tržišta. Preciznije, teorijska podloga istraživanja izvire iz tzv. ekološke post-kejnezijanske teorije koja ukazuje na alokacijsku i stabilizacijsku ulogu razvijenih država (kao najodgovornijih za klimatske promjene) u klimatskim financijama. Istraživanjem su konstruirani modeli kojima se opisuju utjecaji ekonomskih, institucionalnih i socijalnih razvojnih značajki odabranih zemalja na njihova izdvajanja financijskih sredstava za projekte povezane s klimom. Prostorna dimenzija istraživanja usmjerena je na 16 europskih država članica DAC-a kao najvažnijih globalnih donatora klimatskih financija. Vremenski raspon obuhvaća podatke za dva razdoblja iz perspektive primatelja i to prije (2000.-2009.) i nakon globalne financijske krize (2010.-2019.), s ciljem utvrđivanja promjena u iznosima, smjerovima i načinima financiranja država donatora pomoću panel regresijske analize (statički model). Dodatno je izrađen model (višestruka regresijska analiza) s podacima iz perspektive država donatora, obzirom da su podaci dostupni tek od 2012. godine. Rezultati istraživanja ukazuju na promjenu u modelima ponašanja država donatora nakon globalne gospodarske krize u odnosu na razdoblje prije krize. Less Abstract (english) Climate change and its adverse effects on planet Earth and human life have become a global reality. For the period from 1980 to 2020, the cost of extreme weather is estimated at 1.875 trillion USD (National Centers for Environmental Information, 2021). Eight of the ten countries most vulnerable to climate change in 2019 are in the low- and lower-middle-income category. Half of them are least developed countries. On the other hand, the responsibility for climate change and its harmful
... More consequences is mostly attributed to developed and rich countries. With the development of awareness of climate change and its consequences, the process of investing financial resources for climate-related projects began. Developed countries began to invest funds in developing countries that are most vulnerable and sensitive to climate change. One of the most effective forms of climate finance was created in the form of Official Development Assistance (ODA) under the Organization for Economic Cooperation and Development (OECD) by the countries that formed the Development Assistance Committee (DAC). There are two types of climate finance investment. Bilateral investment in climate finance is the direct route of providing finance from DAC member countries to underdeveloped or developing countries. Multilateral investment in climate finance consists of the approval of climate finance by multilateral institutions and funds that distribute the funds to recipient countries. One of the main channels for distributing climate finance is through multilateral development banks. These are banks established by a large number of countries and whose operations are governed by international laws and regulations. Climate change has a significant impact on the stability of the financial system and may lead to a shortage of available sources of finance for climate-related projects. It is very important to determine the characteristics of countries that can drive climate finance. The main scientific contribution of this dissertation is to explore and identify macroeconomic, institutional, and social characteristics of donor countries that contribute to climate finance and provide financial support and assistance to the most vulnerable developing countries in their climate change adaptation and mitigation efforts. The goal of this doctoral dissertation is to develop the scientific thinking of post-Keynesian economics as an alternative to free market neoclassical economics and economic policy. More specifically, the theoretical basis for the research begins with ecological post-Keynesian theory, which
emphasizes the allocative and stabilizing role of industrialized countries (as major contributors to climate change) in climate finance. Models were built to describe the impact of the economic, institutional, and social development characteristics of the selected countries on their commitments to finance climate-related projects. The spatial dimension of the study is oriented toward 16 DAC member countries as the major donors of climate finance. Time dimension consists of data for two periods from the recipient perspective: before the global financial crisis (2000-2009) and after the crisis (2010-2019), with the main objective of discovering the changes in the amounts, directions, and types of funding by donor countries using panel data analysis (static model). The additional model was built with the data from the perspective of donor countries (multiple linear regression), taking into account that the above data are available since 2012. The results of the study show that the behavior of donor countries has changed significantly after the global financial crisis compared to the behavior before the crisis. Less Keywords
klimatske financije
klimatske promjene
razvojne financije
države donatori klimatskih financija
države primateljice klimatskih financija
Keywords (english)
climate finance
climate change
development finance
climate finance donor countries
climate finance recipient countries
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:192:953936 Promotion 2023 Study programme Title: Economics and Business Economics Type of resource Text Extent 227 str. ; 30 cm File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2023-04-03 11:23:58
