Abstract | Uspješna je ona ekonomija koja raste i koja se razvija. Za razvoj ekonomije ključno je da je
sveprisutan rast životnog standarda. Brojnim čimbenicima se prati rast kvalitete života i
standarda cjelokupnog društva: porast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, kvalitetno
obrazovanje, ulaganje u kulturu i brojni drugi. Također, kako bi poduzeća svojim
potrošačima mogli pružiti nove proizvode i usluge, unaprjeđivati postojeće tehnološko
stanje i time na brži i efikasniji način provodili proizvodnju bitno je ulagati u produkte
intelekta. Potreba za zaštitom intelektualnog vlasništva kao i pravnim uređenjem istog, kroz
vrijeme dobiva sve veći značaj. Privatno vlasništvo te javni pristup tom vlasništvu potrebno
je održavati u konstantnoj ravnoteži. Zaštita tržišta intelektualnog vlasništva puno je
kompleksnije uređena od zaštite primjerice fizički dobara, razlog tome je manjkavost
razumijevanja poslovanja i zakona, ali i činjenice lakšeg dokazivanja posjedovanja
materijalnih dobara. Pravodobnom zaštitom sprječava se nedopušteno služenje tuđim
tvorevinama intelekta. Autorsko pravo jedno je od grana intelektualnog vlasništva, dok
drugu granu sačinjava pravo industrijskog vlasništva. Autori djela uživaju benefite koje im
pruža autorsko pravo i srodna prava. Zahvaljujući njemu, postaju vlasnici svojih ostvarenih
ideja i kao takvi imaju sva prava upravljati svojim djelima jednako kao vlasništvom nad
materijalnim dobrima. Za razliku od prijave autorskih djela, kada je riječ o prijavi
industrijskog vlasništva, potrebno je poduzeti birokratske korake, prijava putem
ispunjavanja za to predviđenih obrasca. Provođenje registracije obavljaju različita tijela
kako na nacionalnoj razini tako i na međunarodnoj. Postoje različiti modeli zaštite, a kao
rezultat ispravnog postupanja sa navedenim, postiže se razvoj ekonomije. Patenti, žigovi
etc. kao dijelovi industrijskog vlasništva realizaciju započinju podnošenjem prijave za
registraciju na razini državnog tijela Republike Hrvatske, putem za to predviđenog Zavoda
ili putem međunarodnih razina. Važnost podnošenja i ostvarivanja zaštite, polazi od
činjenice kako u trenutku kada izum postane patent, žig postane službena oznaka i slično,
tada stvoritelj, osoba koja je ulaganjem svojih kreativnih ideja i inovacija, ostvarila pravo
upravljanja i može ostvarivati pogodnosti putem njega. Isto tako, poduzeće koje ima novi
proizvod ili uslugu, pomoću navedenog ostvaruje prednost nad konkurentima, odnosno ima
monopol na tom tržištu. Osim poduzeća, koristi od prava imaju i krajnji potrošači, pomoću
njega proizvodi su im lako prepoznatljivi, dolaze s pruženim informacijama o samom
podrijetlu. Svako postupanje zaštićenim predmetom ili uslugom bez odobrenja stvoritelja,
otvara mogućnost stvoritelju ili nadležnom tijelu, pokretanje spora i može biti kažnjeno.
Krivotvorenje i piratstvo najistaknutije su kategorije povrede prava intelektualnog
vlasništva. Krivotvoreni proizvodi nastaju prisvajanjem tuđe ideje po kojoj se proizvode,
bez dopuštenja nosioca prava intelektualnog vlasništva, u većini slučajeva ne prate kvalitetu
materijala i izrade, a oglašavanjem tvrde kako se radio o orginalnom proizvodu. Piratskim
proizvodom naziva se autorsko djelo, nastalo umnožavanjem bez dopuštenja ovlaštene
osobe. Obe kategorije obezvrjeđuju nove ideje i proizvode ili usluge, što za posljedicu ima
oštećivanje društvene zajednice te cjelokupne ekonomije. Kako bi poduzeća bila adekvatno
zaštićena potrebno je da ispravno provode i koriste prava intelektualnog vlasništva.
Kategorije poput zaposlenosti, prihoda i plaća broje daleko veće postotke u poduzećima
koja su ujedno nositelji prava intelektualnog vlasništva, za razliku od onih koji to nisu. |