U ovom završnom radu pažnja je usmjerena na PDV i njegovu fiskalnu ulogu. Na početku rada objašnjen je sam pojam i značenje poreza na dodanu vrijednost, njegova definicija, način obračunavanja te njegove karakteristike. Nakon obrade samog pojma poreza na dodanu vrijednost, „fokus“ se premješta na analizu stopa PDV-a u poreznoj strukturi Republike Hrvatske. Promatra se njegov udio u BDP-u te se dolazi do zaključka da je od 2011. godine do 2019. godine bio konstantno u porastu, da bi zatim u posljednje dvije godine bilježio pad uzrokovan krizom korona virusa. Također, izračunavao se i udio PDV-a u ukupnim poreznim prihodima sa i bez uključenih doprinosa u proračunima opće i središnje države. U idućem dijelu završnog rada uspoređuju se udjeli direktnih i indirektnih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje s prosjekom zemalja članica Europske Unije. Što se indirektnih poreza tiče, istraživanjem se dolazi do zaključka da Republika Hrvatska ima znatno veći udio indirektnih poreza u usporedbi s članicama Europske Unije, dok je kod direktnih poreza situacija obrnuta, tj. Republika Hrvatska ima znatno niži udio direktnih poreza u odnosu na članice Europske Unije. Kod doprinosa za socijalno osiguranje situacija između Republike Hrvatske i Europske Unije vrlo je slična, odnosno, odstupanja su gotovo minimalna. Osim udjela direktnih i indirektnih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje u usporedbu se stavljaju još i udio poreza na potrošnju unutar BDP-a, udio PDV-a unutar BDP-a te PDV u Republici Hrvatskoj sa zemljama članicama Europske Unije. Što se usporedbe kod udjela poreza na potrošnju unutar BDP-a između Republike Hrvatske i prosjeka zemalja članica Europske Unije tiče, tu Hrvatska osjetno prednjači. Također, Republika Hrvatska nalazi se u samom vrhu i kod usporedbe standardne stope PDV-a s ostalim zemljama članicama Europske Unije. U završnoj fazi rada pažnja je usmjerena na analizu utjecaja koronavirus krize na kretanje PDV-a gdje se istraživanjem stiže do zaključka da je vidljiv negativan utjecaj koronavirus krize na gotovo sve grane državne strukture pa je tako, između ostalog, uzrokovao i pad PDV-a u Republici Hrvatskoj koji se najviše odražava u travnju i svibnju protekle, 2020. godine. Također, tu još uspoređujemo već spomenuti utjecaj koronavirus krize u Republici Hrvatskoj sa zemljama članicama Europske Unije te dolazimo do zaključka kako i ostatak Europske Unije nije ništa manje pošteđen negativnih posljedica uzrokovanih krizom usred pandemije. Cjelokupno istraživanje u svrhu pisanja završnog rada provedeno je prikupljanjem, analiziranjem i izračunavanjem relativno ažurnih, novih podataka s različitih službenih internetskih stranica. Na temelju tih statističkih podataka provedeni su mnogi izračuni uz pomoć kojih je izveden velik broj zaključaka i opažanja te je uočeno mnoštvo informacija i predviđanja o kretanju stopa PDV-a unutar Republike Hrvatske i zemalja članica Europske Unije kao i mnogi drugi podaci o već spomenutoj temi.