Svrha ovog završnog rada je analiza korupcije i amoralnog familizma koji su sveprisutni problem današnjeg vremena i društva. Prvi zapisi o korupciji se javljaju u Bibliji, a neki autori ju nazivaju najstarijim zanatom (Etchegoyen, 1997.). U današnje vrijeme korupcija je sveprisutna te se pojavljuje u gotovo svim državama svijeta, a globalna organizacija Transparency International redovito prati i mjeri razinu korupcije (CPI) te uspješno donosi mjere za njeno suzbijanje. Općenito korupcija se može definirati kao zlouporaba položaja i dodijeljenih ovlasti radi vlastitih koristi, dok se amoralni familizam može specificirati kao društveni obrazac ponašanja društava kojemu je cilj ostvariti materijalne koristi za sebe i užu obitelj, a ne ostvarivanje koristi za opće dobro zajednice. U oba slučaja, u Hrvatskoj se najviše problema javlja u politici. Gotovo sve države imaju više ili manje uređene zakone po pitanju problema korupcije i njenog suzbijanja. Nadalje, uz korupciju se veže i amoralni familizam pa je teško u potpunosti iskorijeniti ovakve pojave, ali postoje brojne organizacije koji su donijele na snagu preporuke i antikorupcijske planove/programe koje mogu koristiti sve države svijeta. Nadalje, u zadnje vrijeme važnu ulogu preuzimaju civilna društva koja se zauzimaju za međuljudske odnose, povjerenje te motiviranje ljudi da surađuju za opće dobro zajednice, odnosno društveni kapital. Prema svemu navedenom, može se primijetiti da je u Hrvatskoj i svijetu prije pandemije ostvaren napredak u suzbijanju korupcije, ali i problema amoralnog familizma, iako ne optimalan, a tijekom pandemije se pojavljuje više slučajeva, iako ima zemalja koje uspješno reguliraju situaciju.